ruže (Rosaceae), opsežna biljna por. s nekoliko potporodica iz razreda dvosupnica. Pripada joj oko 100 rodova s približno 3000 vrsta drveća, grmova i zeljastih biljaka. Raširene su u svim zonama Zemlje, od tropskih do arktičkih, od nizinskih do visokoplaninskih područja, s najvećim brojem vrsta u ist. Aziji i zap. Americi (cirkumpacifički dio areala). Listovi su im raspoređeni izmjenično, jednostavni, razdijeljeni ili sastavljeni, goli ili dlakavi, većinom s palistićima. Cvjetovi su najčešće u različitim cvatovima: grozdovima, štitcima, metličastim cvatovima, rjeđe pojedinačni. Većinom su dvospolni, rjeđe jednospolni, pretežito s dvostrukim ocvijećem od čaške i vjenčića, rjeđe jednostavnog ocvijeća. Čaška ima najčešće 5 lapova (rjeđe 4 do 8). Nerijetko se između lapova čaške nalazi jednak broj listića vanj. čaške. Broj latica vjenčića i lapova čaške jednak je. U mnogih je vrsta vjenčić bijel, žut, ružičast ili crven, a rijetko nije razvijen (npr. Sanguisorba, Alchemilla). Prašnici su najčešće mnogobrojni (10 do 50), rijetko ih je 4 ili 1 (Alchemilla), a plodnica može biti jedna, više njih ili mnogo, slobodnih ili sraslih s cvjetištem. Plodovi su različiti: sočne koštunice, jezgričaste podrasle bobe, zbirni plodovi (jagodast /jagoda/, koštuničast /kupina/, šipak /ruža/) te suhi pucavci. Mnoge se vrste por. ruža uzgajaju kao ukrasne biljke (najpoznatije su ruže), ili kao gospodarski važne voćke s golemim brojem uzgojenih sorata (npr. jabuka, šljiva, kruška, trešnja). U Hrvatskoj raste tridesetak rodova ruža. Među njima, osim spomenutih, poznatiji su i: glog, petoprsta, končara, krvara, osinica, sibireja.