perm (po Permskoj oblasti u Rusiji), posljednje razdoblje paleozoika; započelo je prije 290 milijuna godina, a trajalo oko 42 milijuna godina. U permu su se nastavili hercinski (varistički) orogenetski pokreti, ponajprije u geosinklinalama Azije i Sjeverne Amerike, a bilo je i dosta vulkanske aktivnosti. Znatne klimatske promjene na Sjevernoj polutki utjecale su na biljni i životinjski svijet i na sedimentaciju. U Europi su nastale prostrane aridne površine, a na Južnoj polutki sačuvali su se sigurni tragovi zaleđenja. U polovici perma nastale su velike promjene u razvoju kopnenih biljaka, osobito na području srednje Europe i Sjeverne Amerike. Većina je golemih paleozojskih papratnjača izumrla, a mjesto njih razvile su se golosjemenjače. Među kopnenim životinjama na prvom su mjestu bili vodozemci iz skupine Stegocephala, različite skupine gmazova (Theriodontia), koji se smatraju pretečama sisavaca. Na kopnu su živjeli kukci, a u slatkim vodama račići i dr. U moru su se razvile vapnenačke alge (Mizzia i dr.) i životinje različitih skupina: praživotinje s velikim foraminiferama, brahiopodi, koralji, puževi (Bellerophon), školjke, bodljikaši, goniatiti, nautilidi i posljednji predstavnici trilobita, a od viših životinja ponajprije ribe (Palaeoniscus, Platysomus i dr.). U zapadnoj Europi taložile su se najprije kopnene naslage, a u lagunama bakreni škriljevac, dolomit, gips i različite soli. U golemim azijskim bazenima stvarao se ugljen. U sredozemnom području vladao je uglavnom morski režim i stvarale su se dolomitne i vapnenačke naslage. U Hrvatskoj su najpoznatije permske naslage u Mrzloj Vodici u Gorskom kotaru, u Lici i u Paklenici.
