Ohio [ouhại'ou], savezna država u srednjem dijelu SAD-a; 116 096 km² (od toga 9065 km² otpada na Velika jezera), 11 536 504 st. (2010). Leži između jezera Erie na sjeveru i gornjega toka rijeke Ohio na jugu. Sastoji se od valovita brežuljkasta kraja na istoku (predgorje Alleghenyja) i ravne prerije na zapadu s duboko usječenim dolinama rijeka (Ohio, Miami, Scioto, Muskingum i Maumee). Ohio se ubraja u ekonomski najnaprednije američke države; vrlo su razvijeni ratarstvo (Ohio pripada tzv. Corn Beltu; kukuruz, soja, pšenica, zob, krumpir) te stočarstvo (meso, mliječni proizvodi). U rudarstvu veću važnost imaju ugljen i vapnenac te nafta i prirodni plin; kopa se sol. Prema industrijskoj proizvodnji Ohio je među vodećim državama u SAD-u; najjače su razvijene metalurgija (željezo i čelik; Youngstown, Cleveland, Ironton, Lorain, Steubenville, Toledo) i strojogradnja (alatni strojevi i dr.), proizvodnja automobila i kamiona, gumenih proizvoda (pneumatici i dr.; Akron), elektronička (Dayton), porculanska i kemijska industrija. Glavni je grad Columbus; veći su gradovi još Cleveland, Cincinnati i Toledo. Prometna je mreža dobro razvijena; glavne su luke na jezeru Erie (dio plovnoga puta Saint Lawrence Seaway) Toledo i Cleveland. – O indijanskoj prapovijesti Ohija svjedoči mnoštvo zemljanih grobnih humaka, nasipa i različitih drugih ostataka indijanske kulture, tzv. Mound Builders. Oko 1650. Irokezi su istrijebili pleme Erie na istoimenom jezeru, ali su potkraj XVII. i početkom XVIII. st. onamo iz drugih krajeva Sjeverne Amerike došla plemena Miami, Shawnee, Delaware, Wyandot ili Huron, Mingo i Ottawa. Od Europljana u Ohio su prvi prodrli francuski trgovci krznom. Zna se da je Louis Jolliet 1669. boravio na jezeru Erie, a smatra se da je francuski istraživač R. R. C. de La Salle otkrio 1669–70. rijeku Ohio. Engleski trgovci krznom počeli su dolaziti 1685. Kada je 1747. u Virginiji bila osnovana kompanija za otkup zemlje (Ohio Company) i kada je ona dobila velike posjede u gornjem toku rijeke Ohio, započeo je francusko-britanski sukob. Međusobne borbe završile su tek nakon Sedmogodišnjega rata 1763., kada su se Francuzi, prema odluci Pariškoga mira, morali odreći nadzora nad Ohiom. Britanska uprava nije, međutim, dopuštala naseljavanje bijelcima i namijenila je to područje isključivo Indijancima. God. 1774. britanski je Parlament donio Zakon o Quebecu (engl. Quebec Act). Područje sjeverno od rijeke Ohio pripalo je pokrajini Quebec, francuskim doseljenicima u pokrajini bilo je dopušteno ispovijedanje katoličke vjeroispovijesti, a za cijelu je pokrajinu na snagu stupio francuski građanski zakonik. Taj je akt izazvao jako negodovanje angloameričkih kolonista i postao je jednim od uzroka ustanka američkih kolonija protiv britanske krune. Za cijelo vrijeme Američkoga rata za neovisnost Britanci su preko Ohija prebacivali ratni materijal i vojne snage u američke kolonije, a pritom su za sebe pridobili indijanska plemena u Ohiju. Pariškim mirovnim ugovorom 1783. Ohio je prešao u ruke SAD-a, a 1787. postao je dio novostvorenoga Sjeverozapadnoga teritorija (engl. Northwest Territory). S američkom upravom započelo je slobodno naseljavanje bijelaca, a različite su kompanije ugovorima s federalnom vladom otkupljivale ili dobivale na poklon goleme teritorijalne komplekse. Najpoznatija je Ohio Company of Associates, s 1 750 000 jutara zemlje; ona je potaknula podizanje novih naselja pa su ubrzo nastali Marietta (1788), Cincinnati (1788) i Cleveland (1796). Nastavili su se sukobi s Indijancima i tek je posebno uvježbana vojska generala Anthonyja Waynea postigla konačnu pobjedu u bitki kraj Fallen Timbersa (1794). Ohio je pod upravom Sjeverozapadnoga teritorija bio do 1803., kada je dobio status 17. države Unije. Iako čvrsto trgovački povezan s državama Juga, Ohio je u građanskom ratu 1861–65. bio jako abolicionističko središte. Preokret u gospodarstvu zemlje nastupio je s otkrićem velikih nalazišta željezne rude, ugljena, nafte i prirodnoga plina.