Nin, gradić i općinsko središte u Dalmaciji, 17 km sjeverozapadno od Zadra; 1101 st. (2021). Leži uz nisku obalu (laguna) južnoga dijela Ninskoga zaljeva, na poluotoku Ždrijac; poluotok je 1346. pretvoren u otočić (0,23 km²) i mostovima (XVIII. st.) spojen s kopnom. Uzgoj vinove loze, masline, smokve i dr.; ribarstvo. Tvornice glinenih proizvoda i plinskih armatura; solana; ležišta ljekovitoga mulja. Turizam. – Nekropole liburnske kulture iz željeznoga doba s bogatim grobnim prilozima (fibule, nakit, oružje, keramika). Za vladavine Rimljana (municipij Aenona) bio je urbaniziran, s oktogonalnim rasporedom ulične mreže i forumom; iz rimskoga doba sačuvani su ostatci amfiteatra, foruma i Dijanina hrama (druga polovica I. st.) te kipovi careva iz roda Julijevaca i Klaudijevaca. Istražena rimska nekropola sadržavala je nalaze iz I. i II. st. Iz ranokršćanskoga su doba ostatci bazilike sv. Marije. Najstariji tragovi slavenskoga arheološkoga nasljeđa potječu s kraja VIII. st. (nekropola Materiza). Pretpostavlja se da iz Nina potječe krstionica hrvatskoga kneza Višeslava (oko 800. god.). Na više mjesta u gradu pronađeni su ulomci kamenoga predromaničkoga namještaja s pleternim ukrasom; u crkvi sv. Mihovila pronađen je natpis koji spominje hrvatskoga kneza Branimira i ninskog opata Teodoberta. Župna crkva sv. Anselma, nekadašnja katedrala (stradala u požaru 1646., obnovljena 1673), ima više građevinskih slojeva: ranokršćanski (ostatci apside), predromanički, romanički (zvonik), gotički (kapela Gospe od Zečeva) i kasnobarokni (produženje iz XVIII. st.); u riznici župne crkve izloženi su vrijedni zlatarski radovi od IX. do XV. st. Crkvica sv. Križa (IX–XI. st.) predromanička je građevina križna tlocrta s kupolom; na nadvratniku je uklesan natpis hrvatskoga župana Godečaja. Benediktinska jednobrodna crkva sv. Ambrozija (XIII. st.) romaničkoga je sloga s pravokutnim svetištem iz XV. st. (sačuvani su temelji). Na brežuljku jugozapadno od Nina, na lokalitetu Prahulje, nalazi se romanička crkvica sv. Nikole (XI–XII. st.), centralnoga tlocrta i križno-rebrasta svoda. – Nin je jedno od najpoznatijih naselja ilirskoga plemena Liburna. Već je u to doba bio važna luka. Nakon rimskoga osvajanja Nin (Aenona) dobio je municipalno uređenje (poč. I. st.). Bio je utvrđen i mostovima spojen s kopnom te cestom povezan sa Zadrom (Jadera). Čini se da je tijekom kasnoantičkih stoljeća Nin izgubio obilježja antičkoga grada i pretvorio se u utvrdu. Hrvatsko-slavensko stanovništvo postupno se naseljavalo u Nin i okolicu, ali je i u kasnijim stoljećima bilo romanskih (ili romaniziranih) stanovnika. Od sredine IX. st., kada je utemeljena Ninska biskupija (863/67), postao je jednim od najvažnijih političkih, kulturnih i vjerskih središta starohrvatske države. Bio je sjedište biskupije s prvim »biskupom Hrvata«, koji je imao jurisdikciju nad cijelom hrvatskom državom, a najvjerojatnije i povremena rezidencija hrvatskih narodnih vladara. Biskupija je ukinuta 928., ponovno uspostavljena 1075. te konačno ukinuta 1828. Nakon 1205. prestala je djelovati Ninska županija, jer je Nin bio uzdignut u samostalnu gradsku komunu. Od 1329. bio je pod vrhovnom vlašću Mletačke Republike, koja mu je potvrdila sva prava koja je do tada uživao. Pod vlašću hrvatsko-ugarskoga kralja Nin je bio ponovno u razdoblju od 1358. do 1409., kada je ponovno potpao pod vlast Mletačke Republike i pod njom ostao do 1797. Grad je nekoliko puta stradao pred osmanskim naletima, ali nikada nije bio trajno osvojen. God. 1571. bio je napušten i spaljen kako ne bi pao u osmanske ruke. Nakon ponovnoga spaljivanja 1646. više nije obnovljen u nekadašnjem opsegu pa je trajno izgubio prijašnje značenje. Padom Mletačke Republike došao je pod austrijsku upravu, koja je trajala do 1918., s prekidom 1806–13., kada je bio pod francuskom upravom. U drugoj polovici XIX. st. preporodna gibanja imala su snažan odjek u ninskoj općini, koja je uredovala na hrvatskom jeziku. Od 1919. grad je bio pod talijanskom okupacijom, od 1923. u sastavu Kraljevine SHS, za II. svjetskoga rata ponovno pod Italijom, a potom u sastavu Hrvatske.
