Nahičevan (azerbajdžanski Naxçivan), glavni grad autonomne republike Nahičevan, Azerbajdžan, u dolini rijeke Araks, nedaleko od granice s Iranom; 75 500 st. (2013). Leži u podnožju gorja Zangezur, na desnoj obali rijeke Nahičevan. Sveučilište. Mauzolej Momine Khatum i Ibn Kusirova grobnica iz XII. st., džamije (Džuma i dr.); povijesni, književni i dr. muzeji. Trgovačko i industrijsko središte (drvna, kožarska, duhanska, prehrambena industrija); podrumarstvo. Međunarodna zračna luka. – Jedan od najstarijih azerbajdžanskih gradova. Iako se tragovi ljudskoga djelovanja mogu pratiti na njegovu području već od XV. st. pr. Kr., sam grad bio je utemeljen u VI. st. pr. Kr. Zahvaljujući smještaju na trgovačkim putovima koji su vodili iz Perzije prema zapadu, Nahičevan se u VIII. st. razvio u značajno trgovačko i obrtničko središte, koje je u XII. st. postalo sjedištem nahičevanskih kneževa. Od XIII. st. do tridesetih godina XVIII. st. bio je pod vlašću Mongola, Tatara i Perzije, a 1736. postao je prijestolnicom Nahičevanskoga Kanata, koji je 1828. pripao Ruskomu Carstvu. Nakon ruskoga građanskog rata Nahičevan je 1924. postao glavnim gradom istoimene autonomne sovjetske socijalističke republike.
