Nahičevan (azerbajdžanski Naxçivan), autonomna republika u sastavu Azerbajdžana, od kojega je odijeljena teritorijem Armenije; obuhvaća 5500 km², 427 200 st. (2013). Leži u jugozapadnom dijelu Maloga Kavkaza; obuhvaća visoko gorje (do 3904 m u gorju Zangezur) na istoku i dolinu rijeke Araks s visokim ravnjacima (600 do 1100 m) na jugu i jugozapadu. Gotovo 75% teritorija nalazi se na visini većoj od 1000 m. U ravnici se razvila mjestimično polupustinja, na visokim ravnjacima stepa, a u gorju subalpska šuma i alpska vegetacija. Mnogobrojni termalni izvori. Stanovništvo se sastoji uglavnom od Azerbajdžanaca (99,6%, 2009). Najnaseljenija je plodna dolina rijeke Araks. Glavni je grad Nahičevan (Naxçivan); ostali su veći gradovi Ordubad i Džulfa (Julfa). Obradivo je oko 7% površine, od toga se više od 80% natapa. Uz pšenicu se uzgajaju industrijske biljke pamuk i duhan, te voće i povrće. Znatno je razvijeno i vinogradarstvo. U stočarstvu je na prvome mjestu uzgoj ovaca i goveda, a tradicionalan je uzgoj dudova svilca. U rudnom blagu prevladavaju molibden i olovo; vadi se mramor, dok su ležišta kamene soli većim dijelom iscrpljena. Tekstilna (Ordubad, Norašen) i prehrambena (Ordubad, Nahičevan, Šahbuz, Abrakunis) industrija; punionice mineralne vode. – Područje Nahičevana prvobitno su nastanjivala plemena Medijaca, u VI. st. pr. Kr. ušlo je u sastav Perzijskoga Carstva, a 330. pr. Kr. u sastav makedonske države Aleksandra III. Velikoga. Raspadom njegove države nakon 323. na niz manjih, područje Nahičevana ušlo je u sastav seleukidske države (312. do 141. pr. Kr.). Nakon njezina raspada, bilo je u sastavu države Parta (141. pr. Kr. – 224), potom Novoperzijske Države dinastije Sasanida (224–637), arapskoga carstva i Abasidskoga Kalifata. Pošto su ga 1256. osvojili Mongoli, pod njihovom je vlašću Nahičevan ostao do 1501., kada je ušao u sastav sefevidske države. Raspad te države 1736. omogućio je osnivanje Nahičevanskoga Kanata, koji je nakon rusko-perzijskog rata 1826–28., na osnovi Turkmajčanskoga mira, pripojen Rusiji. Za Listopadske revolucije i ruskog građanskog rata 1918–20. nahičevanski teritorij zaposjele su bjelogardijske postrojbe potpomognute europskim saveznicima. Sovjetska vlast uspostavljena je u srpnju 1920., god. 1924. osnovana je Nahičevanska ASSR u sastavu Azerbajdžanske SSR, a nakon osamostaljenja Azerbajdžana 30. VIII. 1991. autonomna republika u njegovu sastavu.
