struka(e): zoologija
ilustracija
MORŽEVI, morž, Odobenus rosmarus

morževi (rus. iz finskoga) (Odobenidae), morski sisavci perajari, iz reda zvijeri (Carnivora). Teško i masivno tijelo pokriveno im je smeđom, debelom, naboranom kožom, često punom brazgotina od međusobnih borbi. Produžen trup najdeblji je u prsnom dijelu. Noge su im kratke, široke i plosnate, nalik na vesla. Na svakoj je nozi po 5 prstiju, koji završavaju tupim pandžama. Rep im je zakržljao. Na maloj glavi ističe se široka njuška, oko koje su izrasle jake čekinje. Od osjetila im je najbolje razvijen njuh, nešto je slabiji sluh (nemaju vanjske ušne školjke), a najslabiji je vid. Narastu do 4,5 m, a teže i do 1000 kg. Na kopnu su nespretni i teško se kreću. Od ostalih perajara razlikuju se po zubalu, u kojem su gornji očnjaci izrasli u velike kljove koje u mužjaka narastu i do 75 cm, a svaka teži do 3 kg. Služe im kao oružje u borbi i za pretraživanje morskoga dna, gdje traže školjkaše. Morževi su obalne životinje koje žive u golemim skupinama. Hrane se školjkašima, rakovima, crvolikim beskralježnjacima, ribama pa i mladuncima drugih većih morskih životinja. Hranu traže do dubine od 30 m. Pod vodom izdrže i do 10 min. Kad im ponestane hrane, polaze u velikim skupinama u potragu za njom. Nakon brjeđosti od 11 mjeseci ženka koti 1 mlado koje postaje samostalno nakon 2 godine. Životni im je vijek 20 do 30 godina.

Porodica obuhvaća jednu vrstu, morž (Odobenus rosmarus). Stanovnik je arktičkih mora oko Hudsonova zaljeva, Grenlanda, Spitsbergena, Nove Zemlje do Jeniseja, te sjeveroist. obala Azije i sjeverozap. obala Amerike. Fosilni ostatci morža poznati su već iz pleistocena u Engleskoj, Belgiji i Nizozemskoj.

Citiranje:

morževi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 3.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/morzevi>.