medvjedi (Ursidae), por. sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora). To su velike, snažne životinje kratka repa, obrasle gustim krznom crne, smeđe, žućkaste, sivkaste ili bijele boje. U hodu se oslanjaju na cijeli taban; na nogama imaju po 5 prstiju s velikim, na vrhovima otupjelim pandžama. Zbog raznovrsna načina prehrane razvili su im se široki i tupi kutnjaci, a derači su nešto slabiji nego u drugih zvijeri. Gotovo svi, osim sjevernoga medvjeda, nastanjuju šume, a zaklon traže u dupljama ili pećinama. Spretni su i dobro trče; uspravljeni mogu prevaliti kraći put. Glasaju se različito: pušu, rokću, mrmljaju, brundaju. Medvjedi koji žive u hladnijim krajevima spavaju zimski san. Poznato je 8 vrsta: smeđi medvjed (Ursus arctos), sjeverni medvjed (Ursus maritimus), američki crni medvjed (Ursus americanus), himalajski medvjed (Ursus thibetanus), malajski medvjed (Helarctos malayanus), usnati medvjed (Melursus ursinus), medvjed očalar (Tremarctos ornatus) i veliki panda (Ailuropoda melanoleuca).
Smeđi medvjed nastanjuje šume Europe, sjeverne i sr. Azije i Sjeverne Amerike. Naša je najveća zvijer, dug je do 2,5 m, visok 1,25 m, a težak do 400 kg. Skriva se u gustoj šikari, hrani se biljem, ali jede i puževe, kukce, med; u oskudici napada i veće životinje (konje, goveda). Pari se početkom ljeta, a brjeđost traje 195 do 225 dana. Početkom siječnja ženka koti dvoje do četvero mladih, koji su 4 do 5 tjedana slijepi, a u travnju napuštaju brlog s majkom. Od mnoštva geogr. rasa najpoznatiji su iznimno veliki kodiak (Ursus arctos middendorffi) i grizli (Ursus arctos horribilis), oba stanovnici Sjeverne Amerike. Malajski medvjed ima sjajnu, kratku, crnu dlaku, a na prsima žućkastu pjegu u obliku potkove. Naraste do 1,4 m u duljinu. Nastanjuje juž. Aziju. Usnati medvjed znatno se razlikuje od ostalih medvjeda. Krzno mu je crno, kovrčavo, vrlo dugo na zatiljku. Dug je do 1,8 m. Velike i pomične usne može napućiti i produljiti te usisati kukce. Na nogama su mu velike srpaste pandže, kojima raskapa termitnjake. Najviše boravi na drveću. Živi na području Indije i Śri Lanke te u nekim dijelovima jugoist. Azije. Sjeverni medvjed svojim se načinom života prilagodio životu na moru, snijegu i ledu. Izduženo tijelo obrasta mu bijelo ili žućkasto krzno. Noge su mu kratke i snažne, stopala obrasla dlakom, a prsti, spojeni čvrstom plivaćom kožicom, završavaju tupim pandžama. Dug je do 2,8 m, visok do 1,4 m, težak oko 800 kg. Živi samotno, samo iznimno u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina primjeraka, i to na krajnjem sjeveru sve do Sjevernoga pola. Često se viđa na santama leda daleko od obale. Vješt je plivač i ronilac. Hrani se ribama i tuljanima, raznovrsnim kopnenim sisavcima, osobito leminzima, jajima morskih ptica, a za kratkotrajna ljeta i biljkama. Ne spava zimski san. Ženka koti ugl. dvoje mladih, koji su teški oko 0,75 kg i prva 4 tjedna posve slijepi. Američki crni medvjed stanovnik je Sjeverne Amerike, medvjed očalar Južne Amerike, a himalajski medvjed velikih planina sr. Azije. Osebujni veliki panda stanovnik je Kine i hrani se isključivo bambusom. Ugrožena je vrsta kao i pojedine podvrste smeđeg i himalajskoga medvjeda, a sve se ostale vrste, osim američkoga crnog medvjeda, smatraju ranjivima.