majmuni (tur. maymun < arap. maimūn) (primati; Primates), red sisavaca koji se po nekim obilježjima smatra najrazvijenijom životinjskom skupinom. U njihovoj tjelesnoj organizaciji ima i primitivnih obilježja, po kojima se znatno približavaju (više nego npr. zvijeri ili kopitari) svojim ishodišnim oblicima među tupajama (→ verirovke ili tupaje). Neki mogu i uspravno hodati. Oči su im okrenute naprijed, ušne su školjke nabrane. U lubanji je očni dio otraga zatvoren koštanim prstenom. U zatvorenom su zubalu 32 zuba; očnjaci su, os. u mužjaka, veliki i snažni. Majmuni se nad svim sisavcima ističu po dobro razvijenom velikome mozgu, podijeljenome na dvije polutke s dobro izraženim naborima. Od osjetila su im najbolje razvijene oči. Imaju jedan par prsnih sisa. Sjemenovodi su im potpuno spušteni u mošnje. Maternica je jednostavna. Krvne reakcije upućuju na srodnost majmuna i čovjeka. Majmuni su većinom prilagođeni životu na drveću. Na nogama imaju 5 prstiju, od kojih se palac može primicati ostalim prstima, pa mogu obuhvatiti grane. Na prstima su im izrasli nokti, koji u primitivnih majmuna imaju oblik pandži. Mnogi majmuni za prihvaćanje upotrebljavaju i rep. Najmanji su majmuni mišji lemur i patuljasti marmozet, koji često teže i manje od 100 g, a najveći su mužjaci gorila, teški i 200 kg. Mužjaci su znatno veći i jači od ženki. Majmuni žive najčešće u većim skupinama, koje vodi najjači mužjak; uzajamno se pomažu i hrane. Sporazumijevaju se različitim kretnjama i glasovima. Hrane se pretežito biljnom hranom (plodovima, gomoljima, korijenjem, pupovima i lišćem), a jedu i kukce, ptice, jaja i manje sisavce. Razmnožavaju se u bilo koje doba godine. Ženka koti obično po jedno mlado, koje se polagano razvija do potpune zrelosti (8 do 12 god.).
U tercijaru su majmuni živjeli u Europi, a danas žive u vrućim krajevima Afrike, Azije i Amerike; samo bezrepi magot živi u Europi (na gibraltarskim stijenama).
Red majmuna obuhvaća 2 podreda: polumajmune (Prosimii) i prave majmune (Anthropoidea). Podred polumajmuna obuhvaća 8 porodica: Cheirogaleidae (predstavnik: mišji lemur), Lemuridae (prstenastorepi lemur, čupavouhi lemur), Megaladapidae (lasičji lemur), Indridae (indri, sifaka), Loridae (spori lori), Galagonidae (veliki galago, mali galago), Tarsiidae (avetnjaci), Daubentoniidae (madagaskarski prstaš). Primitivniji su od pravih majmuna. Mnoge su vrste aktivne noću. Nastanjuju područje jugoist. Azije, Madagaskara i Afrike južno od Sahare. Pripadnici por. Lemuridae nalaze se samo na Madagaskaru, a opstanak im ugrožava krčenje šuma.
Pravi majmuni dnevne su životinje koje se zadržavaju na drveću i tlu. Tijelo im je obraslo dlakom, mjestimice je golo (lice, stražnjični žuljevi, dlanovi i stopala), a ta su mjesta često crvene ili modre boje. Prednje su im noge obično dulje od stražnjih. Taj podred obuhvaća 5 porodica: por. Callitrichidae predstavljaju marmozeti i tamarini, a Cebidae pravi majmuni Srednje i Južne Amerike (kapucini, urlikavci, titiji, sakiji, vunasti majmuni itd.). Por. Cercopithecidae obuhvaća prave majmune Afrike, Azije i bezrepoga magota iz Europe. Porodicu Hylobatidae predstavljaju mali čovjekoliki majmuni, a porodicu Hominidae veliki čovjekoliki majmuni.
Majmuni Novoga svijeta uglavnom se zadržavaju na drveću. Tijelo im je vitko i tanko. Rep im služi za prihvaćanje, dug je i sastavljen od 14-ak kralježaka. Palac prednjih nogu ne mogu primicati ostalim prstima. Hrskavična pregrada između nosnih otvora široka je pa se nazivaju i širokonosci. Nemaju ličnih vrećica i stražnjičnih žuljeva. Hrane se biljnom hranom, a povremeno kukcima, jajima, mladim pticama i medom. Žive u juž. Meksiku, Srednjoj i Južnoj Americi.
Majmuni Staroga svijeta imaju usku nosnu pregradu pa se nazivaju i uskonoscima. Repom se ne mogu prihvaćati, a u mnogih je zakržljao. Imaju lične vrećice i stražnjične žuljeve. Rašireni su u Africi i Aziji. Jedni žive na drveću, drugi u kamenim pećinama, a neki na tlu. Poznatiji su rodovi zamorci (Cercopithecus), pavijani (Papio), sakati majmuni (Colobus), makaki (Macacus), vitki majmuni (Presbytis) i dr.
Čovjekoliki majmuni nemaju ni ličnih vrećica ni repa. Prednji su im udovi dulji od stražnjih, a prsna im je kost široka; nemaju ni stražnjičnih žuljeva; mogu se uspraviti, pa im je kralježnica malo svinuta u obliku slova S. Njihov mozak ima mnogobrojne nabore; slijepo crijevo ima crvuljak. Služe se jednostavnijim oruđem. Male čovjekolike majmune čini 11 vrsta gibona, od kojih je najveći siamang. Nastanjuju jugoist. i ist. Aziju, a poznati su po karakterističnu pjevu i kretanju u krošnjama drveća (→ brahijacija). Razlikuju se četiri vrste velikih čovjekolikih majmuna: čimpanza, patuljasta čimpanza, orangutan i gorila. Izuzev orangutana svi žive u skupinama. Noći uglavnom provode u gnijezdima na drveću. Orangutan nastanjuje jugoist. Aziju, a ostale vrste nastanjuju sr. Afriku. Opstanak im ugrožava lov, krivolov i uništavanje staništa.
