Maine [mẹin], savezna država u sjeveroistočnom atlantskom primorju SAD-a, na granici s Kanadom, jedna od šest država Nove Engleske; 85 788 km², 1 328 361 st. (2010; bijelci 95,2% stanovništva). Brdovit i planinski kraj (sjeveroistočni ogranci Appalachiansa) s glacijalnim reljefom (ledenjačka jezera, močvare, morene). Uz dobro razvijenu obalu (na sjeveru fjordovi, na jugu pješčane plaže) nalazi se više od 1200 otoka. Veliki su kompleksi pod šumom (više od 80% površine); obradive površine u obalnom pojasu i uz rijeke (Penobscot, Kennebec, Androscoggin, Saco). Uzgaja se krumpir (od polovice 1920-ih do kraja 1950-ih po proizvodnji prva u SAD-u), borovnica (izvoz); stočarstvo (pretežito mliječno govedarstvo), ribarstvo (osobito ulov jastoga), iskorištavanje šuma. U industriji je najvažnija proizvodnja papira (prva u SAD-u), drvene građe, preradba kože, elektronička industrija; brodogradnja. Turizam. Glavni je grad Augusta, a najveći Portland (66 194 st., 2010), koji je ujedno i glavna luka (18,2 mil. t, 2010). – Područje sadašnje države bilo je u neolitiku nastanjeno Indijancima. U X. st. na tome su području živjela mnogobrojna indijanska algonkinska plemena. Potkraj XV. st. (1498–99) na obale Mainea iskrcali su se prvi Europljani (S. i G. Caboto), a od dolaska Bartholomewa Gosnolda 1602. sve je veće bilo zanimanje engleskih i francuskih istraživača za te krajeve. Prva naselja bijelaca, francuska na otoku Sainte-Croix (osnovana 1604) i engleska na ušću rijeke Sagadahoc, sada Kennebec (osnovana 1607), nisu se održala. God. 1609. na obale Mainea dospio je i H. Hudson. Od 1606. Maine je bio dio posjeda engleske kompanije Plymouth. Na poticaj Ferdinanda Georgesa, kojemu su bila podijeljena prava na zemlje oko rijeka Sagadahoc i Merrimac, podignuta su prva stalna naselja (1622. Saco kao prvo). God. 1652. Maine je pripao koloniji Massachusetts, koja je 1677. otkupila prava Georgesovih nasljednica na Maine. Od 1691., zajedno s Massachusettsom, dio je Kraljevske pokrajine Massachusettskoga zaljeva. God. 1675. engleski kralj Filip započeo je prvi od šest engleskih ratova protiv Indijanaca, kojima se u četiri rata pridružila Francuska, pa je sjeverni dio Mainea bio izložen stalnim upadima Francuza. Ti su ratovi dokončani Pariškim mirom 1763., kojim je gotovo cijelo područje Nove Francuske, pa i Maine, pripalo Velikoj Britaniji. Prema Missourijskome kompromisu Maine je odvojen od Massachusettsa te kao 23. samostalna država primljen u Uniju 1820. Od 1832. glavni grad Mainea je Augusta. Granica s Kanadom utvrđena je 1842. ugovorno s Velikom Britanijom. U Maineu je 1851. proglašen prvi američki zakon o prohibiciji.
