struka(e): geografija, hrvatska | likovne umjetnosti
ilustracija
LASTOVO

Lastovo, najveće naselje istoimenog otoka; 309 st. (2021). Leži na sjevernoj obali. Mnogobrojne crkve: romanička sv. Ivana (1418) i sv. Vlaha (spominje se u XIV. st.), romaničko-gotička župna crkva sv. Kuzme i Damjana (1474), sv. Martina (XV. st.), sv. Marije u Polju (Gospe od Polja; 1512); kapela sv. Ivana (XVII. st.); loggia (XV. st.). Povrh grada kaštel (XV–XVI. st.). Župna crkva sv. Kuzme i Damjana bila je proširivana u XVI/XVII. st.; neogotički zvonik potječe iz 1942. U crkvi se ističu dva kamena poluciborija (XVI. st.), tzv. Gospina ikona (dubrovačka slikarska škola, kraj XVI. st.) i oltarna slika G. Lanfranca (1632–33), te dvije renesansne brončane zdjele koje je dao saliti čuveni tiskar, knjižar i nakladnik Lastovac Dobrić Dobrićević (1457/58–1528). Uzgoj masline, vinove loze, rogača i dr.; stočarstvo (koza, ovca, svinja); ribarstvo; turizam. Meteorološka postaja.

Citiranje:

Lastovo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 28.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/35532>.