Krka, rijeka u Dalmaciji; duga 72,5 km, porječje obuhvaća 2088 km². Izvire u zapadnom podnožju Dinare, a u more utječe kraj Šibenika. Glavni pritoci: Butišnica, Orašnica, Kosovčica i Krkić (izvorišni kraci) te Čikola. Najviši joj je vodostaj u studenom i ožujku, a najniži u kolovozu i veljači. Bogata je vodom; prosječan protok kraj Skradinskoga buka iznosi 55 m³/s, a maksimalni 350 m³/s. U dijelovima toka u kojem teče kroz laporovite stijene stvara proširenja (Aranđelovac i dr.), a u vapnencima probija uski i duboki kanjon (do 200 m), prelijeva se preko travertinskih barijera i stvara slapove; u gornjem su dijelu toka dva slapa visine 10 m. Pri ulazu Krke u Kninsko polje nastaje slap Veliki buk (20 m). U donjem dijelu toka redaju se slapovi: Bilušića buk (22,4 m), Ćorića buk ili Brljan (15,5 m), Miljacka (prije Manojlovac; tri slapa ukupne visine 59,6 m), Roški slap (25,5 m) i Skradinski buk (45,7 m). Između Roškog slapa i Skradinskog buka nalazi se Visovačko jezero (dugo 13 km) s otokom (→ visovac). Nizvodno od Skradinskoga buka počinje estuarij rijeke (dug oko 20 km) u kojem se miješa slatka i slana morska voda; uzgoj dagnji. Dio je tog estuarija i Prukljansko jezero. Slapovi se koriste za dobivanje električne energije. Prva hidroelektrana izgrađena je 1898. kraj Skradinskoga buka (HE Jaruga), a druga 1906. kraj vodopada Miljacke (HE Miljacka I). Rijeka je od 1985. zaštićena kao nacionalni park (111 km²), a proteže se od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do mosta na Jadranskoj magistrali.