Krk, grad, luka i ljetovalište na jugozapadnoj obali istoimenog otoka; 3935 st. (2021). Najveće je otočno naselje. Nalazi iz grčkog i rimskog doba (gradske zidine, terme, mozaik), glagoljski Krčki natpis (XI. st.), ranoromanička katedrala (XII. st.), ranogotička crkva sv. Franje (XIII. st.) te utvrde: kula iz XII. st., zid i bastion (XV. st.), kaštel, troja gradska vrata i zidine (XV–XVI. st.). U Krku je velika Algarottijeva knjižnica i zbirka raritetnih glazbala. Preradba polimernih materijala; brodogradilište. Turizam. – Krk je bio gradsko naselje već u antici, kada se spominje kao Civitas Curictarum (IV. st.). Ostatci liburnske keramike i osebujni liburnski nadgrobni spomenici – cipusi, svjedoče o starijem, predrimskom naseljavanju. Iz rimskoga su doba sačuvani dijelovi zidina, a arheološkim iskopavanjima i različitim građevinskim radovima u staroj gradskoj jezgri, uz glavnu antičku komunikaciju – decumanus, otkriveni su ostatci termi s hipokaustom i mozaicima, ranokršćanske bazilike te krstionice (V. i VI. st.).
Najznačajniji je arhitektonski spomenik Krka katedrala, prvotno trobrodna starokršćanska bazilika iz V/VI. st. Današnja trobrodna romanička katedrala s početka XII. st. sa zvonikom iz XVI–XVIII. st. nekoliko je puta bila pregrađivana i dograđivana. U lijevom je brodu frankapanska kapela iz XV. st. U crkvi se čuvaju gotička raspela, gotička plastika (Majka Božja s djetetom), čuvena frankapanska srebrna pala s prikazom Blažena Djevica Marija u slavi (1477), dva renesansna ambona i drvena propovjedaonica (XVII. st.). Od oltarnih slika ističu se Polaganje u grob (Giovanni Antonio Pordenone) i četiri slike Cristofora Tasce iz 1706. Na katedralu se naslanja dvokatna romanička bazilika sv. Kvirina (prigrađena oko 1190) s bogatim plastičnim ukrasom pročelja i ulomcima zidnih slika. Gospa od zdravlja romanička je bazilika (XII. st.), a nedaleko od nje nalazi se jednobrodna franjevačka crkva iz XIII. st. unutrašnjost koje krase drvena propovjedaonica s intarzijama i oltarna slika Majka Božja sa svecima (Bernardino Licinio). Od svjetovnih građevina ističu se kuća Kotter (romanički prozori, konzole u obliku lavljih glava) i Kanonička kuća s glagoljskim natpisom iz XI. st. Sustav gradskih zidina potječe iz različitih razdoblja: najstarija je kula na Kampanilu (1119), zidine i bastioni uz more građeni su u doba Nikole Frankapana (1407), a kaštel s cilindričnom kulom, troja gradska vrata i dijelovi zidina mletačke su građevine iz XV. i XVI. st. Izvan grada ruševine su predromaničke crkve sv. Lovre, nekada u sklopu benediktinske opatije. U zgradi biskupije čuva se zbirka slika talijanskih majstora XVI. i XVIII. st. i poliptih sv. Lucije (djelo P. Veneziana, nastalo nakon 1333) iz benediktinske opatije u Jurandvoru kraj Baške.