Keglević, Petar, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (?, oko 1500 – ?, 1554. ili 1555). Potomak ugledne hrvatske plemićke obitelji. Sudjelovao u ratovima protiv Osmanlija, a osobito se istaknuo u bitki kraj Jajca 1521. God. 1521–22. bio je jajački ban, potom kapetan konjaništva Jajca (1522–26). Nakon pada Knina pod osmansku vlast (1522) izgubio je obiteljske posjede u dolini Zrmanje, na području Kninske županije i župe Luka pa je 1523. u sjevernoj Hrvatskoj kupio utvrde Kostel i Krapinu. God. 1524–26. dobio je u posjed Bijelu Stijenu, Blinje (Novigrad u Zagrebačkoj županiji) i Lobor. U prijestolnim borbama između Ivana Zapolje i Ferdinanda I. Habsburškoga bio je na strani potonjega. God. 1530–40. bio je veliki župan varaždinski, od 1534. upravitelj opatije u Topuskom, a 1533–37. kraljevski povjerenik za Hrvatsku. Potkraj 1537. zajedno s T. Nádasdyjem izabran je za hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga bana; 1540–42. samostalno je obnašao tu dužnost. Ženidbenim vezama (udaja kćeri Ane za Gašpara Ernuszta) došao je u posjed grada Čakovca, zbog čega se sukobio s hrvatskim velikašima Zrinskima i s kraljem Ferdinandom I. Habsburškim. Istodobno, zbog neriješenoga pitanja suvlasništva nad gradovima Kostelom i Krapinom, došao je u sukob s velikašima iz roda Imrefi i s njihovim nasljednicima Székelyima. God. 1546. novi hrvatski ban Nikola Zrinski zarobio ga je i zatočio u Kostelu. Unatoč tešku položaju, uspio je ishoditi kraljevo pomilovanje (1547) i vraćanje svih obiteljskih posjeda njegovu najstarijemu sinu Jurju. Pokopan je u crkvi Bl. Djevice Marije u Pregradi, gdje se nalazi i njegova nadgrobna ploča.
