Kaptol, naselje i općinsko središte u Slavoniji, 11 km sjeveroistočno od Požege; 1040 st. (2021). Leži na padinama Papuka, na 338 m apsolutne visine. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). Na položaju Čemernica otkriveno je groblje pod tumulima iz starijega željeznog doba sa spaljenim mrtvima pokopanima u žarama. Keramičke posude odlikuje premazivanje grafitom, žlijebljeni ukrasi spirala i visećih trokuta te bikovske protome. Otkriveni su i nakit (lučne fibule s izduženom nogom, višeglave igle, štapićasti privjesci), konjska oprema i oružje (koplja, šljemovi, knemide, sjekire, noževi, brusevi–žezla). Groblje se datira između 650. i 550. pr. Kr. Na obližnjem brdu nalazi se naselje iz istoga doba, a na položaju Gradci još jedno, nešto starije groblje također sa bogatim grobnim prilozima. Usred mjesta ruševine su srednjovjekovnog kaštela; bio je opasan opkopom i utvrđen zidinama s pet kula, pripadao je Požeškom kaptolu. Barokna župna crkva sv. Petra i Pavla iz 1772. ima djelomično očuvane klasicističke oltare. – Srednjovjekovno utvrđeno naselje, od XIII. st. do 1536. posjed i sjedište Požeškoga kaptola po kojem dobiva ime. Prvi se put spominje 1248. Kaptol je od 1221. do 1536. obavljao javnu djelatnost izdavanja ili potvrđivanja isprava kao pouzdano mjesto javne vjere (locus credibilis). Do polovice XIV. st. bio je utvrđen drvenim palisadama. Zbog osmanske opasnosti, Požeški je kaptol u središtu naselja izgradio oko 1500. kaštel. Od 1536. bio je u sastavu Požeškoga sandžaka, a 1687–1701. pod upravom Ratne i Dvorske komore. Gospodari Kaptola bili su do 1877. P. S. Črnković, J. Patačić, srijemski biskupi i Đakovački kaptol. God. 1752. kaštel je obnovio biskup Ladislav Szőrény i u njemu sagradio crkvu sv. Jurja, koju je 1772. obnovio biskup Ivan Paksi. Od 1877. kaštel i posjed promijenili su više vlasnika. God. 1943. kaštel i crkvu spalili su partizani.
