jeleni (Cervidae), por. sisavaca preživača dugih nogu, kratke dlake prilegnute uz kožu i kratka repa. Vitke su i brze životinje; mužjaci imaju razgranato koštano rogovlje. Iznimka su azijski mošusni jeleni koji su bez rogova, dok je kod sjevernoga soba i ženka ugl. rogata. Rogovlje se obnavlja svake godine. Dok raste, obavijeno je dlakavom kožom, a svake god. dobiva po jedan parožak više. Predci jelena bili su bez rogova. Jeleni nemaju gornjih sjekutića. Kod vrsta bez rogova mužjaku jako izrastu gornji očnjaci. Noge su s dva prsta (parnoprstaši), a stražnja su dva prsta reducirana u paprste. Linjaju se dvaput godišnje; ljeti im je dlaka svjetlija. Većina vrsta šumske su i planinske životinje sjev. hemisfere, ali neki obitavaju i u Južnoj Americi, poput pampskoga jelena i najmanjega suvremenoga jelena, pudua. Na sjeveru Europe, Azije i Sjeverne Amerike živi los (Alces alces), najveći današnji jelen, u arktičkom području živi sob (Rangifer tarandus), u planinama sr. i ist. Azije raširen je bezrogi moškavac (Moschus moschiferus), u juž. Europi i na mediteranskome području živi lopatar (Dama dama), u Sjevernoj i Južnoj Americi bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus), u Europi, sjev. Africi, Aziji i Sjevernoj Americi obični jelen (Cervus elaphus) i srna (Capreolus capreolus). (→ moškavci)
