Hera (grč. Ἥρα, Hḗra ili Ἥρη, Hḗrē), u grčkoj mitologiji, kraljica bogova, vrhovno žensko božanstvo. Kći Kronova i Reina, žena (i sestra) Zeusova, majka Aresova, Hefestova, Hebina i Ilitijina. Hera je štovana kao zaštitnica udanih žena i braka. Njezin je kult bio raširen po svoj Grčkoj, a najviše u Argu, Ateni, Korintu, Knosu i na otoku Samu. Smatra se da je Hera staro, predgrčko božanstvo; posvećen joj je i najstariji hram u Olimpiji. Njezin se blagdan (Ἡραĩα) slavio osobito svečano u Argu. Od životinja, bili su joj posvećeni krava i paun. U mitologiji, predaji i epskome pjesništvu Hera je prikazana kao moćno božanstvo, vjerna i dostojanstvena, ali stroga žena, uvijek ljubomorna na muža Zeusa, osvetoljubiva prema svima koji ju dovoljno ne štuju (Ilijada, Eneida). – U likovnoj umjetnosti prikazivana je često (Fidija, Praksitel, Zeuksid, Asklepiodor, Kolot, Poliklet, kovani novci s otoka Sama), uvijek kao veličanstvena, ozbiljna pojava, često s krunom na glavi, a žezlom i jabukom u ruci. U rimskoj mitologiji odgovara joj Jupiterova žena Junona.
