alkohol (kasnolat. < arap. al-kuḥl: antimon u prahu [za bojenje očnih kapaka], potom pročišćena tvar), u običnu govoru naziv za etilni alkohol, etanol, žestu ili špirit, kemijski spoj formule C2H5OH, najvažniji član skupine alkohola. To je bezbojna, lakoupaljiva tekućina ugodna mirisa, vrelišta 78,3 °C. Miješa se s vodom u svakom omjeru, a pritom joj se smanjuje obujam i razvija toplina. S vodom i s različitim organskim tvarima alkohol stvara azeotropne smjese (→ azeotropija). Tako se frakcijskom destilacijom smjese alkohola i vode ne može dobiti čisti, bezvodni alkohol, jer smjesa s masenim udjelom 95,6% alkohola i 4,4% vode ima pri 78,15 °C konstantno vrelište (azeotropna smjesa), koje je niže od vrelišta čistog alkohola. Zbog toga je običan alkohol zapravo smjesa od približno 95% etilnog alkohola, a ostatak uglavnom čini voda. Voda u alkoholu smanjuje njegovu sposobnost otapanja. Za dobivanje bezvodnog ili apsolutnog alkohola (udio alkohola je 99% ili veći) treba pri destilaciji dodati tvari koje vežu vodu (npr. kalcijev oksid) ili koje isparavanjem odnose sa sobom u parama azeotropnog sastava, uz nešto alkohola, i svu vodu (npr. benzen).
Alkohol namijenjen pripravi alkoholnih pića proizvodi se od škrobnih ili šećernih sirovina vrenjem s pomoću kvasca. Kao sirovine služe krumpir, kukuruz, ječam, raž, riža, zob, voće, šećerna repa, melasa, sulfitna lužina (→ celuloza), od kojih se prije vrenja priprema otopina nazvana, prema sirovini, škrobna ili slatka komina. Sirovine se prvo usitne (voće, žitarice, krumpir, šećerna repa), po potrebi miješaju s vodom radi suspendiranja (škrobne sirovine) ili razrjeđivanja (melasa). Katkad se dodaju i hranjive soli kao izvori dušika i fosfora. Škrobne se komine zagrijavanjem prevode u škrobni lijepak, djelomice ohlade i podvrgavaju enzimskoj hidrolizi. Dodaju se amilolitički enzimi različita podrijetla (nekoć zeleni ječmeni slad, danas komercijalni enzimski preparati dobiveni uzgojem mikroorganizama), koji razgrađuju škrob u fermentabilne šećere. Slatka se komina nakon hlađenja prebacuje u fermentore i nacjepljuje kvascem, koji u roku od 36 do 72 sata previre šećere (→ alkoholno vrenje). Oslobođena toplina odvodi se rashladnim medijem u okoliš, a nastali ugljični dioksid često se hvata i iskorištava. Prevrela komina, osim etilnog alkohola, sadrži i sporedne proizvode alkoholnoga vrenja. Višekratnom destilacijom (→ rektifikacija) alkohol se odjeljuje od lakše hlapljiva acetaldehida i acetala i od teže hlapljiva patočnog ulja, tj. smjese viših alkohola, uglavnom butilnoga i amilnoga, pa se dobiva rafinirani alkohol. Vodena suspenzija iz koje je destilacijom izdvojen alkohol (džibra) služi kao stočna hrana ili (od melase) za dobivanje gnojiva i dr.
Industrijski alkohol je etilni alkohol koji se ne upotrebljava za piće, nego u različite tehničke svrhe. Ako je to alkohol koji potječe od škrobnih ili šećernih sirovina, u nj se dodaju tvari neugodna mirisa (piridin, metanol) kako se ne bi mogao piti (denaturirani alkohol). Industrijski alkohol uglavnom se danas proizvodi sintetski hidratacijom etilena (adicijom molekule vode na njegovu dvostruku vezu). Reakcija se provodi pod tlakom (~3 MPa), uz katalizator na bazi fosforne kiseline (300 do 400 °C) ili s pomoću sumporne kiseline (75 do 80 °C). Sintetski proizveden alkohol ne upotrebljava se u prehrambenoj industriji.
Alkohol se upotrebljava kao otapalo i sredstvo za ekstrakciju, dezinfekciju, konzerviranje i za izradu umjetnih alkoholnih pića. Polazna je tvar i za proizvodnju niza važnih kemikalija, kao acetaldehida, octene kiseline, različitih estera, etera, etilena, kloroforma, polimernih materijala, umjetnih kaučuka i dr. U Hrvatskoj postoje tvornice rafiniranog alkohola u Sisku, Županji i u Zagrebu.
