struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Cambrai [kᾶbʀε'], grad u departmanu Nord, u sjevernoj Francuskoj; 32 558 st. (2017). Leži na desnoj obali rijeke Escaut i istoimenome kanalu, oko 50 km južno od Lillea. Djelomično očuvane srednjovjekovne zidine s utvrdom (XI. st.) i vratima, katedrala Notre-Dame de Grâce (XVIII–XIX. st.). Kulturno središte s muzejima (arhitekture, lijepih umjetnosti, crkvenih umjetnosti). Poznat je po proizvodnji lanenih (kambrik) i pamučnih tkanina; prehrambena, drvna industrija. Središte je poljoprivredne (žitarice, šećerna repa) i stočarske okolice.

Naselje keltskog plemena Nerva (Cameracum), pod Francima od 445. Od poč. VI. st. sjedište biskupa koji su od 1007. vladali gradom i okolicom (Cambrésis) kao svjetovni vladari, vazali rimsko-njemačkog cara te poslije španjolskih Habsburgovaca. Francuzi su ga osvojili 1677. te je sljedeće godine sporazumom u Nijmegenu i formalno pripao Francuskoj. U I. svjetskom ratu okupirali su ga Nijemci, 20. VIII. 1914., a u bitki za Cambrai, 20. XI – 6. XII. 1917., Britanci su pripremili taktičko iznenađenje uporabivši prvi put velik broj tenkova (oko 400), ali nakon početnih britanskih uspjeha fronta se ustalila.

Citiranje:

Cambrai. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 13.12.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/cambrai>.