Brindisi [bri'ndizi], grad i luka na jadranskoj obali, upravno središte istoimene pokrajine u Apuliji, jugoistočna Italija; 83 317 st. (2021). Zamak Svevo (XIII. st.), katedrala, izvorno u romanička (XI–XII. st.), obnovljena u XVIII. st. u baroknom stilu, crkve u romaničkom stilu San Giovanni al Sepolcro (XII. st.; gradski muzej), San Benedetto (XI. st.); arheološki muzej. Kemijska, petrokemijska i prehrambena (vino, ulje, tjestenina) industrija; ukupni lučki promet 5,7 milijuna tona tereta (2022). Važna luka za putnički promet s Grčkom i Bliskim istokom (329 000 putnika, 2022). Međunarodna zračna luka.
Prema legendi, osnovao ga je grčki junak iz Trojanskog rata, Diomed, pod grčkim imenom Bρεντέσıον (Brentésion). Pod rimskom vlašću od 266. pr. Kr. spominje se kao Brundisium; 40. pr. Kr. ondje je zaključen mir između Antonija i Oktavijana; 19. pr. Kr. ondje je umro rimski pjesnik Vergilije; za Justinijana je pripao Bizantskomu Carstvu, 675. Langobardima, od 836. do 868. bio je pod Saracenima; pod normansku vlast došao 1071. Godine 1456. stradao je od potresa, 1509. pripao Španjolskoj, a 1860. Italiji. Nakon otvorenja Sueskoga kanala (1869) bio polazna točka za promet s Indijom i Dalekim istokom. Za I. svjetskog rata pomorska baza. U rujnu 1943. zauzeli su ga Britanci.
