Benevento [~ve'~], grad i upravno središte istoimene pokrajine u Kampaniji, južna Italija; 61 483 st. (2011). Leži na utoku rijeke Sabato u Calore. Sačuvan je Trajanov slavoluk (114–117), ostatci rimskoga kazališta, most na rijeci Sabato; iz langobardskoga doba sačuvana je nekropola (VII–VIII. st.), dio zidina, crkva Santa Sofia (VIII. st., pregrađena u XVII. st.). Katedrala iz XII–XIII. st., dvorac iz XIV. st. Prehrambena industrija (biskvit, keksi, čokolada, liker Strega i dr.); proizvodnja poljoprivrednih strojeva; podrumarstvo. – Nekoć Maleventum, glavni grad Samnićana. Kada su Rimljani ondje 275. pobijedili epirskoga kralja Pira i 268. pr. Kr. osnovali koloniju, promijenili su mu ime u Beneventum. Oko 571. sjedište langobardskoga kneževstva (Dukat Benevent). Beneventski vojvoda Ajon poginuo je 642. odbijajući napadaj Hrvata na Sipont. Od VIII. st. često je mijenjao gospodare (Franci, Bizant, Normani, pape). Polovicom XI. st. ušao u sastav Papinske Države, a u njezinu sastavu ostaje do 1806. kada ga Napoleon predaje knezu Talleyrandu. Godine 1815. opet je pripao Papinskoj Državi, a 1860. ujedinio se s ostalom Italijom.
