Altaj (ruski Алтай [alta'j], prije Gorno-Altaj), republika u južnom dijelu Sibira, Rusija; 92 902 km², 206 168 st. (2010). Graniči na jugozapadu s Kazahstanom, na jugu s Kinom, a na jugoistoku s Mongolijom. Obuhvaća sjeverni dio Altaja. Pretežno planinski kraj do 4506 m visine (Beluha). Klima je kontinentalna, sa srednjim siječanjskim temperaturama od –9,2 do –31 °C, a srpanjskima od 11 do 19 °C; količina oborina 100 do 1000 mm. Glavne rijeke Katun i Bija, koje sutokom tvore Ob; oko 7000 jezera (najveće Teleckoe, 230,8 km², dubina do 325 m). Pod šumama 47% površine, obrađeno 19%. Glavni grad Gorno-Altajsk (56 933 st., 2010). Od stotinjak naroda i narodnosti najbrojniji su Rusi (60,4%); Altajci, turkijski narod, čine 31,0% stanovništva, a Kazasi 5,6%. Službeni su jezici ruski i altajski. Najgušće je naseljen sjeverozapadni dio republike (9% površine, 50% populacije). Najveće ekonomsko značenje ima poljoprivreda, osobito stočarstvo (ovce, koze, goveda, konji, jakovi, jeleni, pčele). Prva je u Rusiji po proizvodnji jelenjih rogova (75% ruske proizvodnje), kozje dlake i ovčjega runa. U dolinama se uzgajaju žitarice, krumpir, povrće. Iskorištavaju se ležišta zlata, žive, volframa i molibdena. Industrija je uglavnom prerađivačka – prehrambena (mlijeko, sir), drvna, tekstilna; proizvodnja građevnog materijala. Glavna je prometnica Čujska magistrala (od Bijska do granice s Mongolijom). – Osnovana 1922. kao Ojratska autonomna oblast; od 1948. Gornoaltajska autonomna oblast; od 1991. Gornoaltajska (Gorskoaltajska) republika Ruske Federacije; 1992. promijenila ime u Republika Gorni Altaj (Gornyj Altaj), a 1993. u današnje ime.
