vapno, naziv za živo vapno, kalcijev oksid, CaO, i za gašeno te hidratizirano vapno, kalcijev hidroksid, Ca(OH)2. U razgovornom se jeziku vapno naziva i kreč. Živo vapno dobiva se pečenjem vapnenca (CaCO3) na temperaturi od ~1000 °C, pri čem se oslobađa ugljikov dioksid (CO2). Taj je proces jedan od najstarijih kemijskih procesa poznatih čovjeku. Nastalo živo vapno u obliku je bijeloga grumenja, a mljevenjem se dobiva prah prljavo bijele boje, jer osim kalcijeva sadrži i neke druge okside. Reakcijom živoga vapna s velikom količinom vode (tzv. gašenjem) dobiva se gašeno vapno, a industrijskim gašenjem živoga vapna uz minimalnu količinu vode hidratizirano vapno. Pri gašenju se oslobađa velika količina topline, a vapno poveća svoj volumen. Gašeno je vapno pastozno, dok je hidratizirano vapno fini bijeli prah. Hidratizirano vapno služi u građevinarstvu za pripravu morta i žbuke. Gašeno vapno primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bijeljenje zidova, dezinfekciju, zaštitu voćaka, uklanjanje fosfata iz otpadnih voda i vezanje sumporova dioksida nastala izgaranjem ugljena. Vapno se rabi i za proizvodnju karbida, u metalurgiji za uklanjanje nečistoća vezanjem u silikatnu trosku, u obradbi voda, u proizvodnji papira, u keramičkoj, prehrambenoj (rafiniranje šećera) i tekstilnoj industriji, u poljodjelstvu za neutralizaciju tla itd. Vapno nagriza i nadražuje kožu, sluznice dišnih organa i oči, pa je pri radu sa živim vapnom potrebna zaštitna oprema.
