škriljevci, stijene kojima je osnovna značajka poredanost minerala u usporednim nizovima, što je posljedica promjene minerala djelovanjem → metamorfizma. Budući da svojstva škriljevaca ovise o mineralima novonastalima prekristalizacijom za škriljevce je uobičajen i naziv → kristalični škriljevci. U odnosu na filit, škriljevci su krupnozrnatiji, a svojstvo pločastoga kalanja potječe od tinjca kao glavnoga mineralnog sastojka. Kao asocijacija metamorfnih stijena, škriljevci su bitni u građi Zemljine kore. Tako u sastavu oceanske kore metamorfizmom bazaltnih lava nastaju tamnozelene stijene poznate kao zeleni škriljevci. Nalazi ih se i u Medvednici i uporabljiv su građevni materijal. Njihova izrazita boja odraz je sadržanih minerala, među kojima ima najviše epidota, klorita, aktinolita i albita. Važni su i modri škriljevci, koji nastaju u uvjetima visokih tlakova i niskih temperatura, dakle u uvjetima potpuno suprotnima od onih u kojima nastaju tamnozeleni škriljevci. U sastavu modrih škriljevaca karakterističan je mineral glaukofan, koji je znakovit za subdukcijske zone. Škriljevcima se nazivaju i neke stijene (npr. bituminozni, naftni, uljni škriljevci) koje u petrografskom smislu ne pripadaju škriljevcima kao metamorfnim stijenama. (→ škriljavost)
