struka(e): botanika
ilustracija
ŠIŠKA, šiške ose šiškarice na hrastu, Diplolepis quercus-folii (lijevo); šiške zelene smrekove uši šiškarice, Chermes viridis (sredina); šiške ose šiškarice na ruži, Rhodites rosae (desno)

šiška (cecidija), izraslina na biljnom tkivu okrugla ili kuglasta oblika, različitih veličina. Može se razviti na svim dijelovima biljke, a može biti gola ili obrasla, duga 1,5 do 2 mm. Šiške nastaju djelovanjem nekih vrsta kukaca, grinja, oblića, fitopatogenih gljiva i bakterija. Od kukaca su najčešći uzročnici stvaranja šiškâ mušice šiškarice (Cecidomydae) i ose šiškarice (Cynipidae), zatim lisne buhe (Psyllidae), neke lisne uši (Aphididae), štitaste uši (Coccoidae), od grinja (Acarinae) grinje šiškarice (Eriophydae), a od fitopatogenih gljiva vrste roda Taphrina (T. populina, na topoli, i T. betulae, na brezi), roda Exobasidium (E. rhododendri i E. vaccini – na rododendronima). Na listu hrasta tvorbu šiškâ izaziva osica Cynips gallae tinctoria, a na ružama Rhodites rosae.

Citiranje:

šiška. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 22.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/siska>.