slonovi (Proboscidea), red najvećih živih kopnenih sisavaca. Krupno im je tijelo pokriveno debelom, gotovo posve golom kožom, glava široka s velikim uškama (većima u afričkoga, manjima u azijskoga slona), noge poput stupova, a svaki je prst zaštićen rožnatim noktima. Mužjaci dosegnu visinu od 3 do 3,5 m i masu od 4 t i izrazito su krupniji od ženki. Iako imaju široko okruglo stopalo, slonovi stupaju samo na vršcima prstiju, jer na stražnjem dijelu stopala imaju jastučiće od vezivnoga tkiva. Lubanja im je ispunjena zračnim komoricama kako bi njihova masa bila manja. Gornja usna i nos produženi su u dugačko pokretno mišićavo rilo (surlu) na vrhu kojega se nalaze nosni otvori i prstoliki izraštaj (u azijskoga slona jedan, u afričkoga dva) koji služi za hvatanje sitnih predmeta. Surlom slonovi dišu, njuše, uzimaju hranu i brane se od neprijatelja. Od prednjih zubâ preostale su u gornjoj čeljusti dvije kljove (vanj. gornji sjekutići), koje strše iz usta i mogu narasti do 2,5 m i težiti do 75 kg. Zubnina kljova (slonova kost ili bjelokost) vrlo je čvrsta. Slonovi nemaju ni donjih sjekutića ni očnjaka; 3 pretkutnjaka gube odmah po rođenju, a ostaju im po 4 velika naborana kutnjaka koji se jako troše i više puta (i do 6) zamijene novima, što rastu iza njih i pomaknu se na njihovo mjesto. Ženka azijskoga slona najčešće nema kljova. Jako nabrani mozak slona najteži je u sisavaca. Brjeđost traje 22 mjeseca, a ženka koti samo jedno mlado, teško 90 kg i visoko 1 m. Slonovi se hrane velikim količinama trave, korom, lišćem i granama uništavajući tako veliku količinu vegetacije pa često moraju mijenjati stanište. Žive u obiteljskim zajednicama koje predvodi najstarija ženka. Mužjaci se pridružuju skupini kada je ženka spremna za parenje. Žive u stadima u predjelima juž. Azije i Afrike. Današnji su slonovi razvrstani u dva roda: afrički slonovi (Loxodonta) i azijski slonovi (Elephas). Afrički imaju 4 prsta (rjeđe 5) na prednjim i 3 (rjeđe 4) na stražnjim nogama. Afrički slon (Loxodonta africana), s dvije podvrste (L. a. cyclotis i L. a. africana) živi u šumovitim (L. a. cyclotis) i stepskim krajevima južno od Sahare (L. a. africana). Šumsku podvrstu odlikuju manje uške i kraće kljove. Pripadnici roda azijskih slonova (Elephas) rašireni su u trop. šumama Indije, Šri Lanke, Sumatre i Bornea. Na prednjim nogama imaju po 5 prstiju, a na stražnjima po 4 prsta (rijetko 5). Azijski slon (Elephas maximus) nešto je manji od afričkoga. Slonovi dožive oko 70 godina. Opstanak azijskoga slona najviše ugrožava gubitak staništa (ugrožena vrsta), a afričkoga krivolov (ranjiva vrsta). Obje su vrste obuhvaćene programima zaštite.
