Rzewuski [ževu'sk’i], Henryk (pseudonim Jarosz Bejła), poljski književnik (Sławuta, danas Ukrajina, 3. V. 1791 – Cudnów, danas Ukrajina, 28. II. 1866). Potjecao iz magnatske obitelji članove koje su naraštajima obavljali kraljevske dužnosti. Konzervativac, ideolog tzv. Peterburške koterije, pristaša održanja feudalnih odnosa i podvrgavanja Poljske Rusiji, a pod utjecajem J. de Maistrea zagovarao i religijsku isključivost. Za boravka u Rimu (1829–32) počeo je zapisivati slikovite pripovijesti iz plemićke prošlosti, koje su objavljene u Parizu kao Zapamćenja časnoga gospodina Seweryna Soplice, parnawskoga peharnika (Pamiątki JPana Seweryna Soplicy, cześnika parnawskiego, 1839–42). Tim je pripovijestima postao začetnikom žanra plemićkih pripovijesti (gawęda szlachecka), koji je nadahnuo A. Mickiewicza, a poslije i H. Sienkiewicza. Osnovao je list Dziennik Warszawski (1851). Autor je i više povijesnih romana, od kojih je najznačajniji Studeni (Listopad, 1845–46).
