Roglić, Josip

ilustracija
ROGLIĆ, Josip

Roglić, Josip, hrvatski geograf (Župa Biokovska kraj Zagvozda, 14. III. 1906Zagreb, 18. X. 1987). Kratko je studirao na Pravnome fakultetu u Beogradu 1926. Iste godine prešao je na Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, gdje je diplomirao geografsko-geološke znanosti i doktorirao 1934. Usavršavao se u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Najprije je bio gimnazijski profesor u Beogradu, a od 1941. u Zagrebu. Od 1941. do 1942. radio je u Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu i na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1945. bio je redoviti profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od osnutka fakulteta 1946. do umirovljenja 1976. na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu. Dekan istoga fakulteta bio je 1947–48. Kao vanjski ili gostujući predavač boravio je u Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenome Kraljevstvu, Austriji, Poljskoj, SAD-u, i dr. Redoviti član JAZU-a bio je od 1969., a počasni doktor Sveučilišta u Dijonu od 1965. Godine 1947. bio je inicijator obnavljanja Geografskoga društva Hrvatske (od 1992. Hrvatsko geografsko društvo); do 1962. njegov predsjednik. Jedan je od utemeljitelja Speleološkoga društva Hrvatske (1954). Bio je suradnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (Enciklopedija Jugoslavije, Pomorska enciklopedija). Dobio je mnogobrojne nagrade za znanstveni rad (Nagrada za životno djelo 1971). Bavio se reljefom, osobito dinarskim kršem, te valorizacijom jadranske obale, prometnim povezivanjem Hrvatske i regionalnom problematikom. Zbog velikog Roglićeva doprinosa razvoju geografije u Hrvatskoj, od 2004. do 2007. objavljeno je šest knjiga njegovih sabranih djela (glavni urednik Mate Matas), a 2006. održan je znanstveni skup, koji je popraćen Zbornikom radova Akademik Josip Roglić i njegovo djelo (2006; glavni urednik Mate Matas). Važnija djela (uglavnom radovi): Glacijalni tragovi na Biokovu (1931), Biokovo – geomorfološka istraživanja (1935), Eustatički i glacioeustatički pokreti (1935), Imotsko polje – fizičko-geografske osobine (1938), Neki osnovni problemi krša (1956), Zaravni na vapnencima (1957), Terase i erozijski nivoi (1958), Geografski elementi i faktori (1959), Odnos morske razine i cirkulacije vode u kršu (1961), Elementi i dinamika reljefa Zagrebačke regije (1963), Geografsko izučavanje reljefa (1964), Geografski aspekt prometa (1965), Prometno-geografski položaj jadranskog područja (1965), Litoralizacija i njeno značenje (1966), Uvod u geografsko poznavanje karata (1967), Geografski aspekt dinarskog krša (1969), Autocesta Zagreb – Split (1971), Tunel kroz Učku (1971), Analiza prometno-geografskih prednosti riječkog pravca (1984).

Citiranje:
Roglić, Josip. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 27. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53208>.