Bacon [bẹi'kən], Roger, engleski filozof i učenjak (kraj Ilchestera, grofovija Somerset, oko 1214. ili oko 1220 – ? Oxford, oko 1292). Iz imućne obitelji, stekao je dobro obrazovanje. Studirao je u Oxfordu (između 1228. i 1242), predavao o Aristotelu na Sveučilištu u Parizu između 1237. i 1247–48., a nakon ponovnog boravka u Oxfordu 1248–51., živio je u Parizu, stupivši 1256–57. u franjevački red, do oko 1279–80. kada se trajno vratio u Oxford. Enciklopedijski duh širokih interesa, nakon što se uglavnom bavio tumačenjem Aristotela te logikom i gramatikom, od kraja 1240-ih posvetio se i proučavanju semantike i znakovnih sustava biblijskih jezika, etike, medicine, geografije, mehaničkih sprava, matematike, astronomije i fizike, osobito oblika Zemlje i nebeskih tijela te optike. Projektirao je razne uređaje i instrumente, zamišljao leteće strojeve, motorizirana plovila i kočije, predvidjevši kasnije izume lokomotive, automobila, zrakoplova, parobroda i teleskopa, okupljajući oko sebe sljedbenike i stekavši glas svojevrsna čudotvorca (zvan Doctor Mirabilis). Bavio se također astrologijom i alkemijom, predlagao je reformu kalendara i bio prvi Europljanin koji je opisao proces pravljenja baruta. Proveo je i neka sustavna promatranja s lećama i zrcalima i uveo primjenu geometrije u optici. Rani, iako nedorečeni, začetnik empirijskog duha i eksperimentalne znanosti (što se kasnije povremeno prenaglašavalo), smatrao je, pod utjecajem Aristotela kojega je čitao iz različitih izvora, da se do spoznaje dolazi putem osjeta, što je temelj prave znanosti (scientia experminetalis) i objašnjenja prirodnih pojava. Za papu Klementa IV. napisao je 1266–67. enciklopedijska djela Veće djelo (Opus maius), Manje djelo (Opus minus) i Treće djelo (Opus tertium), u kojima je sintetizirao svoja proučavanja i ideje, kao i optička otkrića, s ciljem reforme onodobne sveučilišne naobrazbe, a na temelju stajališta o važnosti znanosti o jeziku, matematike i eksperimentalne znanosti u razumijevanju i tumačenju kršćanske teologije. Bavio se i teorijom politike u komentarima rasprave Tajna tajni (Secretum secretorum), latinskog prijevoda arapskog djela Sirr-al-'asrar. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Baco).
