struka(e):
ilustracija
PRIJELOM KOSTI, 1. kosi, 2. vrata bedrene kosti, 3. poprečni, 4. više iverni, 5. zaglavljeni

prijelom kosti (fraktura, kostolom), prekid ili puknuće kosti. Može biti potpun ili nepotpun (ako je kost u svojem presjeku samo djelomice prekinuta); s međusobnim pomakom ulomaka prelomljene kosti ili bez njega; zatvoren ili otvoren (ako je prekinuta i koža, pa okrajci prelomljene kosti mogu stršati kroz nju, što povećava opasnost od infekcije). S obzirom na smjer pukotine u kosti, prijelom može biti poprečan, kos ili spiralan. Kost se na mjestu prijeloma može zdrobiti u više ulomaka (višeiverni prijelom). Prijelom kosti uzrokuje djelovanje mehaničke sile. Najčešće nastaje u prometnim nesrećama, u športu, pri težem padu na tvrdu podlogu (os. pri poledici) te pri ranjavanju u ratnim prilikama. Simptomi su bol, lokalna deformacija, ispad funkcije pogođenoga dijela tijela i abnormalna pokretljivost. Potvrđuje se rendgenskom snimkom. Prva pomoć: stavljanje pogođenoga dijela tijela u potpuno mirovanje na mjestu nesreće (→ imobilizacija) i prijevoz u specijaliziranu medicinsku ustanovu. Liječenje može biti konzervativno (namještanje ulomaka uz moguću pomoć ekstenzije, te imobilizacija sadrenim zavojem), ili operativno (učvršćivanje ulomaka vijcima, čavlima, žicom ili pločicama) koje omogućuje ranu rehabilitaciju i brži funkcijski oporavak. Radi suzbijanja infekcije daju se antibiotici. – Prijelom se može dogoditi i na drugim tvrdim strukturama u organizmu (npr. prijelom hrskavice, zuba).

Citiranje:

prijelom kosti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/prijelom-kosti>.