New Jersey [nju: ə:'ɹzi], savezna država na atlantskoj obali SAD-a; 20 169 km², 8 791 894 st. (2010). Pretežno ravan kraj; na sjeverozapadu ogranci gorja Appalachians. Veći dio teritorija napredno je poljoprivredno područje (povrće, žitarice, voće); mliječno stočarstvo, svinjogojstvo. Uz obalu, osobito na ušćima rijeka Hudson i Delaware, ribarstvo. Ležišta građevnoga kamena. Značajan je i turizam (središte u Atlantic Cityju). Industrija (farmaceutska, tekstilna, prehrambena, kemijska, elektronička, drvna; rafinerija nafte, tiskare). Gotovo 90% od ukupnoga broja stanovnika živi u gradovima (najveći postotak u državama SAD-a), od kojih Newark, Jersey City, Paterson, Clifton i Passaic tvore sastavni dio jedinstvenog urbaniziranoga područja New York–sjeveroistočni New Jersey, s više od 20 mil. st. Glavni je grad Trenton (84 913 st., 2010). – Uz obale New Jerseyja prvi je (1524) pod francuskom zastavom plovio Talijan Giovanni da Verrazzano. Tek u sljedećem stoljeću (1609) H. Hudson, u službi nizozemske Istočnoindijske kompanije, uplovio je u zaljev Delaware. Početkom XVII. st., u doba doseljavanja prvih Europljana (Nizozemci i Šveđani), uz obale rijeke Delaware živjeli su Indijanci Delaware ili Lenni-Lenape. Uz novčanu odštetu britanske uprave napustili su svoje zemlje, ali su jači otpor Britancima pružili tek za francuskih i indijanskih ratova pol. 1750-ih. Nakon toga je (1758) dio Lenni-Lenapea bio smješten u prvi indijanski rezervat u SAD-u, podignut kraj Brothertona (danas Indian Mills). Engleska flota prisilila je 1664. Nizozemce da napuste svoje posjede, a područje je, dio Nove Engleske pod nazivom Nova Caesarea, pripalo Engleskoj. Formirana je nova kolonija New York, od koje je već iste godine (1664) bilo izdvojeno područje između rijeka Delaware i Hudson (tj. današnji New Jersey), koje je vojvoda od Yorka darovao lordu Johnu Berkeleyju i Georgeu Carteretu. Nova kolonija prozvana je New Jersey u čast Carteretove obrane otoka Jerseyja od Cromwellovih snaga. Novi posjednici (proprietari) objavili su svoje Koncesije i ugovore (Concessions and Agreements), kojima su kolonistima povoljno nudili zemlju (zakonodavna skupština, sloboda savjesti, danak u novcu kao izraz njihova nepotpuna prava na zemlju). Kapetan Philip Carteret postao je prvim guvernerom New Jerseyja. Svoj, zapadni dio New Jerseyja lord Berkeley prodao je Johnu Fenwicku; on je 1675. osnovao grad Salem. Već 1676. Zapadni New Jersey bio je u posjedu kompanije kvekera predvođene Williamom Pennom, a gravitirao je Philadelphiji. Carteretov posjed, Istočni New Jersey, bio je gospodarski povezan s gradom New Yorkom, u zakonodavstvu pod očitim utjecajem puritanaca, ali je i taj dio nakon njegove smrti prodan kvekerima (1682). Proprietarna uprava definitivno je ukinuta 1702., kada su oba područja spojena s provincijom New York u kraljevsku provinciju New Jersey pod upravom zajedničkoga kraljevskoga guvernera. God. 1738. New Jersey je dobio zasebnoga kraljevskoga guvernera. Sporovi, pa čak i pobune oko prava na zemlju i zakupninu dosegnuli su vrhunac oko 1745., kada je u cijeloj provinciji nastalo pravo bezvlađe. Tek sredinom 1750-ih, nakon francuskih i indijanskih ratova, ponovo je uveden red. New Jersey se pridružio borbi američkih kolonija za neovisnost i ondje su vođene neke od najvažnijih bitaka. Već prije proglašenja Deklaracije o nezavisnosti (1776) postao je slobodnom državom s vlastitim ustavom. Ustav SAD-a je 1787. ratificirao kao treća američka država. God. 1815. izdana je u New Jerseyju prva dozvola za gradnju željezničke pruge u SAD-u (Trenton–New Brunswick). Prva je pol. XIX. st. doba naglog industrijskoga uspona, grade se željeznice, kopaju kanali. God. 1846. ukinuto je ropstvo, pa je New Jersey bio važna postaja u tzv. podzemnoj željeznici kojom su se izbjegli robovi prebacivali s Juga na Sjever. U Američkom je građanskom ratu New Jersey bio na strani Unije, no nakon rata usprotivio se uvođenju vojne uprave u bivše države Konfederacije.
