Nevesinje, grad u Hercegovini, 41 km jugoistočno od Mostara, središte istoimenoga polja, BiH (Republika Srpska); 5162 st. (2013; 4068 st., 1991). Leži na 900 m apsolutne visine. Drvna i prehrambena industrija; u okolici stočarstvo (najviše ovca). – U XII. st. spominje se u Ljetopisu popa Dukljanina, a od polovice XIV. st. u dubrovačkim izvorima; nakon 1373. u posjedu je obitelji Kosača. U osmansko doba sjedište kadije. Na brdu Gradac kraj Nevesinja izbio je 9. VI. 1875. jedan od prvih sukoba Hercegovaca i Osmanlija u bosansko-hercegovačkom ustanku 1875–78 (»Nevesinjska puška«). U cjelodnevnoj su borbi 29. VIII. 1875. ustanici skršili otpor osmanske posade i osvojili Nevesinje. Godine 1881–82. Nevesinje je bilo žarište ustanka protiv austrougarske okupacije. U II. svjetskom ratu u mjestu i okolici dogodili su se neki od prvih ustaških zločina, što je lokalno srpsko stanovništvo potkraj lipnja 1941. potaknulo na ustanak, koji je potkraj 1941. i početkom 1942. dobio uglavnom četnički karakter pa je Nevesinje bilo jedno od glavnih četničkih uporišta u istočnoj Hercegovini. Početkom rata u BiH (1992) Nevesinje su zauzele srpske snage, a nesrpsko stanovništvo je protjerano.
