melasa (franc. mélasse < španj. melaza, prema lat. mel < grč. μέλι: med), gust, vrlo viskozan, tamno obojeni sirup, sporedan proizvod industrije šećera, ostatak nakon odvajanja šećernih kristala iz ugušćenoga soka šećerne repe ili šećerne trske. Može sadržavati velik udjel suhe tvari (do 86%) u kojoj prevladavaju niskomolekularni fermentabilni šećeri (glukoza, fruktoza, saharoza, rafinoza; ukupno do 60%). Vrsta suhe tvari, udjeli i vrste šećera te ostalih sastojaka (dušični spojevi, vitamini i minerali) ovise o podrijetlu sirovine (repa ili trska) i tipu melase (obična, odn. melasa Steffen ili Quentin, što je povezano s tehnološkim postupcima povećanja iscrpka saharoze), tijeku kampanje preradbe sirovina (osobito šećerne repe), načinu i trajanju skladištenja melase (rastom mikroorganizama udjel šećera opada). Tamna boja potječe od melanoidina, karamelnih sastojaka i proizvoda alkalne razgradnje šećera. Melasa se prije mnogo rabila u stočnoj hrani, a danas ponajprije služi za proizvodnju alkohola. Melasa od šećerne repe, pa i melasa iz hrvatskih tvornica šećera (Osijek, Virovitica, Županja), sirovina je za biotehnološku proizvodnju (pekarski kvasac, etanol, organske kiseline, antibiotici i enzimi).
