struka(e): agronomija

med, gusta, svijetložuta do tamnosmeđa, slatka tekućina koju proizvode pčele od nektara i medne rose. Nektar luče nektarne žlijezde u čaški cvijeta, a mednu rosu lisne i štitaste uši sišući biljni sok. Pri preradbi koju obavljaju pčele šećer (saharoza), sadržan u nektaru i mednoj rosi, prelazi djelovanjem enzima invertaze u smjesu glukoze i fruktoze (invertni šećer). Karakterističan miris i okus meda potječu od različitih aromatskih tvari sadržanih u nektaru. Pčele spremaju med u saće gdje on djelovanjem enzima dozrijeva i služi im kao pričuvna hrana. Med u prosjeku sadržava oko 70% invertnoga šećera, 2% saharoze, 3% dekstrina, 0,1 do 0,2% organskih kiselina, 0,3 do 2,7% bjelančevina (uglavnom enzima), 0,1 do 0,35% anorganskih tvari i do 20% vode. Svježi med je tekuć, gust i ljepljiv, a stajanjem se kristalizira. Na brzinu kristalizacije utječe količina glukoze, a na oblik i veličinu kristala čestice (jezgre) u medu. Nektarni se med dijeli prema podrijetlu na lipov, bagremov, kaduljin itd. Med od medne rose dijeli se na medljikovac od jele, smreke, hrasta itd. Med je ukusna, lako probavljiva i kalorična hrana. Upotrebljava se i kao lijek kod različitih tegoba. Osim toga, koristi se i za proizvodnju alkoholnih pića, npr. medovine. (→ pčelarstvo)

Citiranje:

med. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/med>.