kreda (mletački tal. creda < lat. creta, po grč. otoku Kreti).
1. Treće razdoblje mezozoika, nazvan po kredi, slabo vezanom, svijetlom vapnenačkom sedimentu, koji se pretežito sastoji od ljušturica planktonskih organizama. Raširen je uglavnom u sjevernoj Njemačkoj, Engleskoj i susjednim krajevima. Zbog manjih orogenetskih pokreta na granici jure i krede došlo je u kredi do regresije u epikontinentalnim morskim područjima. Nakon toga ponovno je uslijedila transgresija s manjim oscilacijama. Oko polovice krede transgresija dobiva svjetske razmjere, pa se, u svezi s time, kreda dijeli na donju i gornju. Raspored kopna i mora bio je vrlo sličan rasporedu u juri. Razlike su nastale kao posljedica orogenetskih pokreta. Na europskom kopnu u kredi su nastala plitkomorska područja s vrlo varijabilnom sedimentacijom zbog čestih oscilacija. U geosinklinalnom mediteranskom području (→ tetis) i u pacifičkom području izdignute su mjestimice nove kopnene površine, što također pridonosi varijabilnosti sedimenata. Vulkanizam je u odnosu na intenzitet orogenetskih pokreta relativno malen, ali se ipak eruptivni izljevi u kredi nalaze u različitim krajevima svijeta (Pireneji, Mala Azija, Antili, Čile, Sjeverna Amerika, Indija), a ima ih i kod nas. Klima je bila slična jurskoj: postoji topliji mediteranski i hladniji borealni pojas i prijelazno područje između njih. U kopnenoj flori donje krede ima još mnogo jurskih elemenata golosjemenjača i paprati. Osobito su zanimljive Bennetiitinae, od kojih neke imaju dvospolne cvjetove. U donjoj su se kredi prvi put pojavile kritosjemenjače, i to jednosupnice i dvosupnice. Među najstarijim su oblicima rodovi Magnolia, Liriodendron i Eucalyptus. U gornjoj kredi kritosjemenjače su bile već vrlo raširene. Među kopnenim životinjama prevladavali su golemi gmazovi, koji su u kredi izumrli (Iguanodon, Tyrannosaurus, Brontosaurus i dr.). Sisavci još nisu pokazivali veći napredak, dok su se ptice u razvoju pomalo približavale sadašnjima. I u moru je bilo gmazova (Mosasaurus), zatim amonita, belemnita i školjkaša rudista, koji su u velikim masama živjeli u plitkim prostorima mediteranskoga mora. Svi su izumrli u tijeku krede. U moru su bili značajni i drugi školjkaši, pa ježinci, koralji, foraminifere. Bilo je i vapnenačkih alga. Pitanje donje krede u našim krajevima u novije je vrijeme uspješno riješeno. Gornja kreda ima veću raširenost, osobito u dinarskom području, u primorju i na otocima. Ističu se rudistni vapnenci i dolomiti, koji izgrađuju cijele gorske sklopove. U tom području jedan je dio boksita kredne starosti.
2. Sedimentna stijena, zemljasti kalcijev karbonat; sastoji se od fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih sitnih životinjica. Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok Rügen, Danska, sjeverna Francuska i dr.). Upotrebljava se kao pigment, kao sirovina za kit, kao kreda za pisanje, punilo za gumu, prašak za poliranje i dr.
