Kramář [kra'ma:ř], Karel, češki političar (Vysoké nad Jizerou, 27. XII. 1860 – Prag, 26. V. 1937). Nakon studija prava u Pragu, Berlinu i Strasbourgu te ekonomije i sociologije u Parizu, vratio se u domovinu i 1890. pristupio Mladočeškoj stranci. Od 1891. zastupnik u Carevinskom vijeću u Beču, a od 1894. u češkom saboru. Predsjednik Slavenskoga kongresa u Pragu (1908) i Sofiji (1910). U I. svjetskom ratu zagovarao osamostaljenje Češke, pa je 1916. zbog veleizdaje bio osuđen na smrt, no pomilovan je 1917. Godine 1918. bio je predsjednik čehoslovačkoga Narodnog vijeća; šef čehoslovačkog izaslanstva na Pariškoj mirovnoj konferenciji. Prvi ministar predsjednik Čehoslovačke Republike 1918–19. Osnivač i vođa Nacionaldemokratske stranke (1918), a od 1934. vođa ultradesničarske stranke Narodnog ujedinjenja. Protivnik politike E. Beneša.
