Konwicki [konv’i'ck’i], Tadeusz, poljski književnik i filmski redatelj (Naujoji Vilnia, poljski Nowa Wilejka kraj Vilniusa, Litva, 22. VI. 1926 – Varšava, 7. I. 2015). Za II. svjetskoga rata u Zemaljskoj armiji; nakon rata studirao polonistiku u Krakovu i Varšavi. Od 1954. filmski scenarist i redatelj. Kao književnik počeo djelovati u doba socrealizma; nakon 1956. objavio niz grotesknih romana u kojima je uspostavio simboličku, intelektualnu autobiografiju svojega naraštaja: Iz opsjednutoga grada (Z oblężonego miasta, 1956), Rupa u nebu (Dziura w niebie, 1959), Suvremeni sanovnik (Sennik współczesny, 1963), Kronika ljubavnih slučajeva (Kronika wypadków miłosnych, 1974), Poljski kompleks (Kompleks polski, 1977), Mala apokalipsa (Mała apokalipsa, 1979), Novi svijet i okolica (Nowy świat i okolice, 1986), Lagano štivo (Czytadło, 1992) te kvazi-dnevnik Kalendar i klepsidra (Kalendarz i klepsydra, 1976). Njegov književni alter ego, istančan senzor peripetija suvremenoga poljskog intelekta i njegovih dvojbi, rado poseže i za litavskom utopijom djetinjstva, kao u romanu Bohiń (1987). U filmskom opusu ističe se Lava (Lawa, 1990), prema Dušnom danu A. Mickiewicza.