jod (njem. Jod < franc. iode < grč. ἰώδης: ljubičastoplavkast), simbol I (lat. iodium), kemijski element, nemetal iz skupine halogenih elemenata (atomski broj 53, relativna atomska masa 126,9045). U prirodi se nalazi u različitim mineralima, najviše u čilskoj salitri (natrijev nitrat), u malim količinama u morskoj vodi i drugim slanim vodama. Sastojak je živih organizama i biljaka. Proizvodi se iz čilske salitre, slanih voda i pepela morskih trava i alga. Otkrio ga je 1811. francuski kemičar i tvorničar Bernard Courtois. Elementarni jod pri sobnoj je temperaturi čvrsta, kristalična tvar u obliku metalno sjajnih crnosivih ljusaka, listića ili pločica, gustoće 4,93 g/cm³. Pri 113,5 °C rastali se u crnu tekućinu koja vrije pri 184 °C i prelazi u otrovne ljubičaste pare nadražujućeg mirisa, a polako sublimira već na sobnoj temperaturi. Jod ima vrlo slabo izražena metalna svojstva, a njegova talina provodi električnu struju. U svim agregatnim stanjima gradi dvoatomne molekule, koje se na temperaturi višoj od 700 °C disociraju na atome. Kemijski je reaktivan i lako reagira s većinom metala i nekim nemetalima; gradi spojeve većinom s oksidacijskim brojem +1, +5 i +7.
Jodovodik, HI, bezbojan je plin, dobro topljiv u vodi; vodena otopina jodovodika, jodovodična kiselina, jaka je kiselina od koje se odvode soli jodidi. Od kiselina koje jod tvori s kisikom i vodikom, najvažnija je jodna kiselina, HIO3 (soli jodati). Jod i njegovi spojevi rabe se u fotografiji, u organskoj kemijskoj industriji kao katalizatori, u farmaceutskoj (lijekovi) i prehrambenoj industriji (dodatci hrani), proizvodnji pigmenata, u metalurgiji za dobivanje vrlo čistih metala (titanij, cirkonij, torij, kobalt), a važni su i kao reagensi u kvantitativnoj analitičkoj kemiji (jodometrija); karakteristično je pojavljivanje jake modre boje koju slobodni jod daje s otopinom škroba. Jod i njegovi spojevi važni su i u medicini kao sredstva za dezinfekciju (jodna tinktura) i kontrastna ili radioaktivna sredstva u dijagnostičkoj radiologiji (spojevi s izotopima, posebno s izotopom 131I). Jod je vrlo važan esencijalni mikroelement, nuždan za sintezu hormona štitne žlijezde, pa manjak joda u organizmu uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme (gušavost, srčanu i mišićnu slabost, kretenizam u djece); zato se jod redovito dodaje kuhinjskoj soli. Dugotrajna primjena jodnih preparata može uzrokovati jodizam, kronično trovanje organizma.
