imunost (latinski immunitas: oprost; otpornost), sposobnost organizma da se odupre štetnu djelovanju stranih organizama i tvari. S obzirom na način ostvarivanja imunost može biti humoralna (posredovana topljivim tvarima, npr. protutijelima) i stanična (posredovana stanicama, npr. limfocitima i makrofagima). Prema načinu stjecanja razlikuje se aktivna imunost (kada jedinka sama proizvodi pojedine komponente imunološke reakcije) i pasivna imunost (kada se u jedinku unesu gotove komponente, npr. serum imunizirane životinje). Prema razdoblju stjecanja imunost može biti urođena ili pak stečena tijekom života (npr. preboljenjem neke zarazne bolesti ili cijepljenjem). Imunost, nadalje, može biti nespecifična (usmjerena prema bilo kojoj stranoj tvari) ili specifična (usmjerena prema samo jednoj tvari). Ovisno o vrsti i načinu unosa antigena te o obliku nastale imunološke reakcije, imunost može biti kratkotrajna, dugotrajna ili čak doživotna. Ona se može očitovati i pojavama koje su štetne za organizam, poput reakcija preosjetljivosti, autoimunih bolesti ili odbacivanja presađenih tkiva i organa.
