TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Huang He

ilustracija
HUANG HO, porječje

Huang He [xuaŋ xʌ] (pinyin) ili Huang Ho (tradicionalno) (također Hwang Ho, naš naziv Žuta rijeka), po duljini druga rijeka u Kini; duga je 5464 km, porječje obuhvaća 752 773 km². Izvire u istočnome dijelu Tibetske visoravni (planinsko područje Bayan Har), na visini od približno 4800 m, odakle teče prema sjeveroistoku. Središnjim tokom teče preko ravnjaka Ordos, zatim prolazi kroz usku, oko 700 km dugu, duboko usječenu dolinu. Donjim tokom protječe naplavnom → Velikom ili Sjevernom kineskom nizinom te širokom deltom utječe u Žuto more (zaljev Bohai). Najniži vodostaj ima u siječnju i veljači; vodostaj raste u ožujku, nakon otapanja leda, i za monsunskih kiša, osobito u srpnju i kolovozu. Prosječni je protok 2571 m³/s, maksimalni 2858 m³/s. Huang He u srednjem toku (Ordos) protječe prapornim područjima, pa nosi goleme količine nanosa – oko 1350 milijuna tona na godinu (najviše u svijetu uz Ganges-Brahmaputru), od čega približno 3/4 završi u moru, a ostalo se taloži u donjem toku; u novije doba količina nanosa znatno je smanjena, zbog klimatskih promjena (manje oborina) i većeg iskorištavanja vode za natapanje. Od prapora je Huang He žute boje, a iste je boje i more u koje se ulijeva. Zbog velikih naplavina povišeno je korito donjega toka ograđeno nasipima od grada Zhengzhoua do mora (oko 780 km); pri srednjem vodostaju razina rijeke nadvisuje okolinu 6 do 7 m. Poplave velikih razmjera bile su česte u prošlosti, kada je rijeka povremeno mijenjala smjer donjega toka i položaj ušća (i do 800 km udaljeno od današnjega). Za poplave 1931. poginulo je približno 3,7 milijuna ljudi. Od sredine XX. st. provode se velike hidrotehničke mjere (jaružanje korita, gradnja nasipa, 40-ak brana) i pošumljivanje kako bi se spriječila erozija. U srednjem toku zaleđena je oko 45 dana godišnje (kraj Lanzhoua), pa se radi sprječavanja poplave led razbija bombardiranjem; u novije doba broj dana pod ledom u donjem toku smanjio se za više od 12 dana godišnje. Glavni su pritoci Fen i Wei. Gusto naseljena nizina u porječju donjega toka sastavni je dio poljoprivredne jezgre Kine; u porječju Huang Hea nalazi se oko 40% ukupne obradive površine u zemlji. Zbog kolebanja vodostaja (5 do 6 m u donjem toku) i prudova otežana je plovidba. Amplituda morskih mijena na ušću iznosi 3,4 m. Veliki kanal presijeca Huang He u donjem toku i spaja ga s Yangtzeom. Oko 4000 godina star irigacijski sustav Huang Hea, proširen novijim kanalima, natapa velika područja. Rijeka ima velik hidroenergetski potencijal koji se u znatnoj mjeri iskorištava. Brane u gornjem toku izgrađene su ponajprije radi proizvodnje električne energije (Laxiwa, visoka 250 m, snage 4200 MW; Longyangxia 1280 MW; Lijiaxia, Yanguoxia, Bapanxia, Qingtongxia). U srednjem su toku brane izgrađene radi zaštite od poplava, natapanja poljoprivrednih površina, smanjivanja količine sedimenata i proizvodnje električne energije; najveće su Sanmenxia (akumulacijsko jezero dugo 246 km; preseljeno oko 410 000 ljudi) i Xiaolangdi (130 km nizvodno; HE snage 1800 MW). Ukupno instalirana snaga hidroelektrana iznosi više od 30 GW. Dolina Huang Hea smatra se kolijevkom kineske civilizacije.

Citiranje:
Huang He. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 2. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26562>.