TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Huang Ho

ilustracija
HUANG HO, porječje

Huang Ho [xuaŋ xʌ] (također Hwang, pinyin Huang He, naš naziv Žuta rijeka), po veličini druga rijeka u Kini; duga 4845 km, porječje obuhvaća 745 000 km². Izvire u istočnom dijelu Tibetskih planina (Bayan Har Shan), na visini od 4575 m. Središnjim tokom teče preko visoravni Ordos, zatim prolazi kroz usku, oko 700 km dugu, duboko usječenu dolinu. Donjim tokom protječe naplavnom Velikom nizinom te širokom deltom utječe u Žuto more (zaljev Bo Hai). Najniži vodostaj ima u siječnju i veljači; vodostaj raste u ožujku, nakon otapanja leda, i za monsunskih kiša, osobito u srpnju i kolovozu. Huang Ho u srednjem toku (Ordos) protječe prapornim područjima, pa nosi goleme količine nanosa – godišnje oko 1350 milijuna tona (najviše u svijetu uz Ganges-Brahmaputru), od čega približno 3/4 završi u moru, a ostalo se taloži u donjem toku. Od prapora je Huang Ho žute boje; takve je boje i more u koje se ulijeva. Zbog velikih naplavina povišeno je korito donjega toka ograđeno nasipima od Zhengzhoua do mora (oko 780 km); pri srednjem vodostaju razina rijeke nadvisuje okolinu za 6 do 7 m. Poplave velikih razmjera bile su česte u prošlosti, kada je rijeka povremeno mijenjala smjer donjega toka i položaj ušća (i do 800 km udaljeno od današnjega). Od polovice XX. st. provode se velike hidrotehničke mjere (jaružanje korita, gradnja nasipa, 40-ak brana) i pošumljivanje kako bi se spriječila erozija. U srednjem toku zaleđena je oko 45 dana godišnje (kraj Lanzhoua), pa se radi sprječavanja poplave led razbija bombardiranjem. Glavni su pritoci Fen i Wei. Gusto naseljena nizina u porječju donjega toka sastavni je dio poljoprivredne jezgre Kine; u porječju Huang Hoa nalazi se oko 40% ukupne obradive površine u zemlji. Zbog kolebanja vodostaja (5 do 6 m u donjem toku) i prudova, plovidba je otežana. Amplituda morskih mijena na ušću iznosi 3,4 m. Veliki kanal presijeca Huang Ho u donjem toku i spaja ga s Yangtzeom. Oko 4000 god. star irigacijski sustav Huang Hoa, proširen novijim kanalima, natapa velika područja. Hidroenergetski je potencijal procijenjen na približno 30 milijuna kW. Brane u gornjem toku izgrađene su ponajprije radi proizvodnje električne energije (Longyangxia, visoka 178 m, HE snage 1280 MW; Lijiaxia, Yanguoxia, Bapanxia, Qingtongxia). U srednjem su toku brane izgrađene radi zaštite od poplava, natapanja poljoprivrednih površina, smanjivanja količine sedimenata i proizvodnje električne energije; najveće su Sanmenxia (akumulacijsko jezero dugo 193 km; preseljeno oko 410 000 ljudi) i Xiaolangdi (130 km nizvodno; HE snage 1800 MW).

Citiranje:
Huang Ho. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26562>.