glinenci ili feldšpati (njem. Feldspat), najraširenija i najvažnija skupina silikatnih minerala. Čine oko 60% litosfere, glavni su sastavni minerali gnajsa i većine eruptivnih stijena. Najznačajniji su: kalijski, natrijski i kalcijski glinenac. Kalijski glinenac, KAlSi3O8, dolazi u modifikacijama: monoklinski ortoklas, sanidin, adular i triklinski mikroklin. Smjese natrijskoga i kalcijskoga glinenca, dakle albita (NaAlSi3O8) i triklinskog anortita (CaAl2Si2O8), stvaraju izomorfnu grupu kristala, plagioklase, koji se prema postotku svojih sastojaka dijele u:
| albit |
0 do 10% |
CaAl2Si2O8 i |
90 do 100% |
NaAlSi3O8 |
| oligoklas |
10 do 30% |
’’ |
70 do 90% |
’’ |
| andezin |
30 do 50% |
’’ |
50 do 70% |
’’ |
| labrador |
50 do 70% |
’’ |
30 do 50% |
’’ |
| bitovnit |
70 do 90% |
’’ |
10 do 30% |
’’ |
| anortit |
90 do 100% |
’’ |
0 do 10% |
’’ |
Rjeđi su barijevi feldšpati monolitinski celzijan, BaAl2Si2O8, ili njegova čvrsta otopina s ortoklasom, tzv. hijalofan. Glinenci nisu postojani pa djelovanjem atmosferilija i vode prelaze u kaolinit i druge sastojke glina. U hidrotermalnim uvjetima kalijski i natrijski glinenci prelaze u tinjce (muskovit i paragonit) ili hidrotinjce, a bazični plagioklasi u sosirit. Glinenci, naročito ortoklas i albit, upotrebljavaju se u keramičkoj industriji. Ako su lijepih boja, mogu služiti i kao poludrago kamenje.
