Gilgameš, sumerski kralj prve dinastije Uruka (oko 2600. pr. Kr.). Isprva mu je ime bilo Bilgameš, sa značenjem »Stari je mlad čovjek«. Gilgameš je sumerski, babilonski i asirski junak, jedan od glavnih likova sumerske i asirsko-babilonske mitologije, opjevan u epu Gilgameš, raširenome od III. do I. tisućljeća. pr. Kr. na sumerskome, akadskom, huritskom i hetitskom jeziku. Gilgameš je junak kojemu su objavljene tajne, putnik u daleke zemlje na kraj svijeta, graditelj bedema Uruka, tiranin čiji podanici vape bogovima za oslobođenjem. Nitko mu nije ravan, zato mu se žele osvetiti bogovi i u njega zaljubljena božica Ištar. Najbolji mu je prijatelj div Enkidu, koji je odrastao među divljim životinjama i pomaže mu u borbama, pa i u borbi protiv diva Humbabe. Zajedno pobjeđuju »nebeskoga bika« što ga je protiv njih poslala Ištar. Kad Enkidu umre, Gilgameša progoni misao o tajni smrti i odlazi na daleki otok, jedinomu besmrtnom čovjeku Utnapištimu, junaku Općega potopa. Ovaj ga uspavljuje i otpravlja natrag na zemlju preporučivši mu čudotvornu travu s dna mora koja pomlađuje. Kada se Gilgameš vrati na zemlju, zmija mu otme travu pa ga i dalje progoni misao o umrlome prijatelju. Enkiduov mu duh tada objavljuje neizbježnost smrti i žalosnu sudbinu umrlih. Prizori iz Gilgamešova života sačuvani su na mnogim reljefima. Ep o Gilgamešu imao je snažan utjecaj na književnost, religiju i umjetnost istočnih naroda.
