Altaj (mongolski altai: pozlaćen), planinski masiv u srednjoj Aziji; u Kazahstanu, Rusiji, Mongoliji i Kini. Pruža se između pustinje Gobi na jugoistoku i Zapadnosibirske nizine na sjeverozapadu; dug oko 2000 km; najviši je vrh cijeloga masiva Beluha (4506 m). Altaj se sastoji od Kazaško-ruskog Altaja (ili Altaja u užem smislu riječi), Mongolskoga i Gobijskog Altaja (Altaja pustinje Gobi). Altaj je staro gorje, građeno od škriljevaca, granita i paleozojskih naslaga, koje su za kaledonskog i hercinskog nabiranja dislocirane, a poslije poravnane i u kvartaru uzdignute. Paleozojske naslage obiluju željeznim, olovnim, cinkovim, bakrenim i srebrenim rudama te ugljenom. Klima je kontinentska planinska s prosječnom siječanjskom temperaturom od –15 °C (predgorje) do –32 °C (međuplaninske kotline) i srpanjskom od 14 do 16 °C. Godišnja je količina oborina u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Altaja od 1000 do 2000 mm, a u jugoistočnome od 200 do 300 mm. Oko 800 km² pokriveno je ledenjacima, koji vodom napajaju mnogobrojne rijeke (Katunj, Buhtarma, Bija, Buja) i jezera (oko 3500). Šume zauzimaju oko 70% površine Altaja (gornja im je granica na visini od 1700 do 2000 m).
