struka(e):

euharistija (grč. εὐχαρıστία: zahvaljivanje, zahvalna molitva), kršćanski naziv večere Gospodnje utemeljen na Isusovoj gesti na posljednjoj večeri s apostolima. Od samoga početka kršćanstva, uz obred krštenja najraspoznatljiviji znak kršćanske zajednice. Euharistiji kršćani pridaju poseban značaj. Zbog stvarne prisutnosti Kristova tijela i krvi, spasenjske stvarnosti postignute u Kristu, euharistija je u najizvrsnijem smislu sakrament. Dajući im za hranu pod prilikama kruha i vina svoje tijelo i svoju krv, koji će biti predani u smrt, protumačio im je svoju smrt kao spasenjski čin oproštenja grijeha. Sintagma »tijelo i krv« u semitskom načinu govora znači konkretnu, živu osobu. Naredio je učenicima da to čine njemu na spomen, dok on ponovno ne dođe (ponovni dolazak Kristov). Euharistijsko slavlje naziva se i lomljenjem kruha (lat. fractio panis) (Dj. 2,46), Gospodnjom večerom misom. Od V. st. kršćani cijelu euharistiju zovu misom.

Citiranje:

euharistija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/euharistija>.