Alaska [əlæ'skə] (od eskimske riječi alakšak: veliko kopno) ili Aljaska (udomaćeno), savezna država SAD-a na krajnjem sjeverozapadu Sjeverne Amerike; 1 529 888 km², 722 718 st. (2010). Najveća i najrjeđe naseljena (0,5 st./km²) savezna država SAD-a. Eskimi, Indijanci i Aleuti čine 14,8% stanovništva (2010). Glavni grad Juneau; najveći grad Anchorage. Pretežno planinska zemlja. Sjeverni dio zauzima gorje Brooks, središnji nizine, a južni Aljasko gorje (najviši vrh Sjeverne Amerike – Denali, prije Mount McKinley, 6190 m). Obalno je područje većim dijelom nizinsko. Uz južni rub Alaske pruža se niz aktivnih vulkana. Glavna rijeka Yukon. Alaska je vrlo bogata hidroenergijom. Dolinu Yukona obrubljuje gorje 400 do 1200 m visine. Subpolarna klima (Fort Yukon, do –54 °C), u južnom primorju umjerena i vlažna (Sitka, više od 2000 mm oborina godišnje). Oko 70% područja ima stalno zamrznuto tlo. Za gospodarstvo golemu važnost imaju ležišta nafte i prirodnoga plina otkrivena 1968. u Beaufortovu moru. Nafta se prenosi 1287 km dugim Transalaškim naftovodom na južnu obalu Alaske (Prudhoe Bay–Valdez, izgrađen 1977), a plin s ležišta Kenai do luke Anchorage. Znatna je i proizvodnja ruda cinka (Kotzebue), zlata (Fort Knox, Pogo), antimona, olova, srebra (Greens Creek), platine, ugljena. Ostale gospodarske grane: ribarstvo (losos), konzerviranje ribe (Ketchikan, Unalaska), uzgoj školjaka, drvna industrija (celuloza: Ketchikan, Sitka), turizam. Mnogobrojne vojne i pomorske baze. Glavna željeznička pruga Seward–Fairbanks. Cesta Alaska Highway, duga 2232 km, od Fairbanksa preko kanadskih Yukona i British Columbije (Dawson Creek), glavna je kopnena veza Alaske s unutrašnjošću SAD-a; zrakoplovnim linijama Alaska je povezana s ostalim područjima SAD-a i svijeta. Najveća je luka Valdez (promet 31,9 milijuna tona, 2010); luke za izvoz ribe Kodiak, Unalaska i dr. – Istražila ju je i pod rusku vlast 1741. stavila ekspedicija ruske mornarice pod zapovjedništvom V. Beringa i A. Čirikova. Prvu naseobinu osnovao je 1784. G. Šelehov na otoku Kodiaku. Alaskom je 1799–1863. upravljala Rusko-američka kompanija, koja je imala monopol u trgovini krznom, a 1867. ruski car Aleksandar II. prodao ju je Amerikancima za 7,2 milijuna USD. Potkraj XIX. st. otkriveno je zlato u Klondikeu pa je započelo naseljavanje. Nakon razgraničenja s Kanadom uspostavljena je 1906. područna uprava, godine 1912. Alaska je postala samoupravno područje, 1955. dobila je ustav, a od 1959. Alaska je 49. država SAD-a.
