Coover [ku:'vəɹ], Robert, američki pisac (Charles City, Iowa, 4. II. 1932 – Warwick, 5. X. 2024). Diplomirao je slavenske književnosti na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu 1953. te magistrirao na Sveučilištu Chicago 1965. Predavao je kreativno pisanje i književnost na više sveučilišta, najdulje (1981–2012) na Sveučilištu Brown. Poetikom blizak Thomasu Pynchonu i Johnu Barthu (ali skloniji izraženijoj društvenoj alegoriji od njih), u svojim je romanima i novelama, rabeći širok raspon žanrovskih stilova (ironija, groteska, parodija, satira), metafikcijske postupke, poetiku apsurda, erotske motive, digresije i paralelne radnje, razvijao fabule oko likova koji izmišljaju usporedne povijesne, religijske i umjetničke svjetove. U prvome romanu Nastanak brunista (The Origin of the Brunists, 1966), pripovijeda o nastanku vjerskoga kulta kao posljedici rudarske katastrofe (toj se temi vraća u nastavku Brunistički dan gnjeva – The Brunist Day of Wrath, 2014), u drugome Opća baseball udruga d.d., vl. J. Henry Waugh (The Universal Baseball Association, Inc. J. Henry Waugh, Prop., 1968), o opsesiji igrom koja dovodi do poništavanja granice između fikcije i zbilje (naslovni lik izmišlja posebnu ligu baseballa temeljenu na bacanju kocke), a treći i najpoznatiji, Javno spaljivanje (The Public Burning, 1977), groteskni je prikaz špijunske afere Rosenberg, s rasponom likova od povijesnih (Richard Nixon) do personifikacijskih i fantastičkih (Uncle Sam kao naličje američkog identiteta, Fantom kao simbol komunističke opasnosti), i parodijskim prikazom pogubljenja komunističkih špijuna kao rituala preporoda američkog duha. Od daljnjih djela, romani Geraldova zabava (Gerald’s Party, 1986) i Noir (2010) ironiziraju konvencije kriminalističkoga žanra, a Pustolovine sretnog Pierrea: redateljska verzija (The Adventures of Lucky Pierre: Director’s Cut, 2002), o pornografskom glumcu koji pokušava pobjeći iz vlastitih fikcijskih situacija, pornografski žanr (kao i dulja pripovijest Lupanje sluškinje – Spanking the Maid, 1982) i modu tzv. redateljskih (autorskih) verzija pojedinačnoga filma. Iste značajke dijele i njegove novele, većinom skupljene u zbirkama Neume i diskonti (Pricksongs and Descants, 1969., s antologijskom novelom Babysitter – The Babysitter, zasnovanom na umnožavanju alternativnih razrješenja fabule), U krevetu jedne noći i drugi kratki susreti (In Bed One Night and Other Brief Encounters, 1983), Noć u kinu ili moraš zapamtiti to (A Night at the Movies or, You Must Remember This, 1987), u kojima na različite načine dekonstruira tvorbu fikcije. Osobito je često podrivao konvencije bajke i dječje književnosti, npr. u romanima Pinocchio u Veneciji (Pinocchio in Venice, 1991), gdje se lutak pretvara u starca i Huck na Zapadu (Huck Out West, 2017), s likovima Huckleberry Finna i Toma Sawyera iz djela Marka Twaina, duljim pripovijestima Politička basna (A Political Fable, 1980), s likovima iz popularnih slikovnica Theodora Seussa i Ružin trn (Briar Rose, 1996), parodiji Trnoružice te zbirci novela Ponovno dijete (A Child Again, 2005). Bavio se i tzv. elektroničkom ili digitalnom književnošću koja za pisanje rabi računalne postupke.
