Aka (Acha, Agha, Acsa, Ača), slavonska plemićka obitelj ugarskoga podrijetla. Od prve polovice XIV. st. obitelj se koristi nazivom Arlandi. Praotac obitelji, ugarski velikaš Aka ili Aga, došao je u srednjovjekovnu Slavoniju potkraj XI. st., a kralj Ladislav Arpadović darovao mu je posjede u zagrebačkoj okolici. Kao zagrebački župani spominju se potkraj XII. st. Vratislav I. i početkom XIII. st. njegov sin Vratislav II., koji je držao većinu obiteljskih imanja između Zagreba, Sutle i Gornje Stubice. Kralj Andrija II. potvrdio mu je zbog potpore u građanskome ratu 1209. sve obiteljske posjede. Njegova braća i rođaci držali su 1209. manji dio obiteljskih posjeda na istome području. U ratu slavonskih velikaša u drugoj polovici XIII. st. bili su na strani Babonića, pa ban Stjepan II. uključuje obitelj u mirovni ugovor 1278. Tijekom XIII. st. dio obitelji osiromašio je, pa Vučinini sinovi Ditrik i vjerojatno Berislav te Borkovi sinovi Petar, Potola i Bork prodaju obiteljske posjede zagrebačkomu biskupu i Kaptolu. Vučinini i Borkovi nasljednici baštinili su župansku čast do 1278., kada je ona prešla na potomke Arlanda I. koji su bili u službi Babonića. Godine 1298. dvije zavađene skupine obitelji Aka pomirile su se posredovanjem Zagrebačkoga kaptola. Jednu predvode sinovi Arlanda I. Nikola I. i Ačk, a drugu Ditrikov sin Matej. U XIV. st. spominju se samo potomci Arlanda I., a obitelj se od sredine stoljeća dijeli na gornjostubičku i susedgradsko-donjostubičku granu, poznatu i kao Tóth Susedgradski. Iz njezinih redova ističe se Nikola III. (1340–72) koji ratuje u službi kralja Karla I., vraća obitelji Susedgrad i stječe veći broj posjeda u Hrvatskome zagorju. Njegovi i posjedi njegovih nasljednika poznati su kao susedgradsko-stubičko vlastelinstvo. Unuci su mu Lovro III. (oko 1401 – oko 1439), s kojim obitelj izumire u muškoj liniji, i Doroteja (oko 1420–89), udana za Nikolu Henninga, na koju su 1439. prenesana prava muškoga nasljedstva grane Tóth Susedgradski.
