Medija (staroperz. Mada, grč. Mηδία, Mēdía, lat. Media), antička pokrajina u jugozapadnoj Aziji, između Kaspijskoga jezera na sjeveru i sjeverozapadu te Mezopotamije na jugu, približno u sjeverozapadnom dijelu današnjeg Irana i u dijelu Iraka. Kraj je pretežno gorovit. Stanovnici zemlje bili su indoeuropski Medijci, po vjeri sljedbenici Zarathuštrini; jezik im je bio srodan staroperzijskomu. Dijelili su se na kaste (plemići, svećenici, seljaci). Prvi se put njihovo ime spominje u asirskim natpisima 836. pr. Kr. U VIII. st. pr. Kr. Medija je bila podijeljena na niz malih kneževina. Prema Herodotu, medijska plemena ujedinio je vladar Dejok II. (700. do 647. pr. Kr.). Za vladavine njegova nasljednika Fraorta (647. do 625. pr. Kr.) Medija se, čini se, konačno oslobodila asirske vlasti. Fraortov sin Kijaksar (625. do 585. pr. Kr.) znatno je proširio teritorij Medije. Posljednji vladar samostalne Medije bio je Astijag (585. do 550. pr. Kr.), kojega je srušio s vlasti njegov zet Kir II. Vlast u zemlji preuzeli su Perzijanci, a Medija je postala perzijskom pokrajinom. Dijelila se na sjeverozapadni dio uz Kaspijsko jezero (Media Atropatene), danas Azerbajdžan, i na južni dio (Media Magna) s glavnim gradom Ekbatanom.
