kremen (kvarc), heksagonski mineral, silicijev dioksid, SiO2. U prirodi često dolazi kao bitna komponenta kiselih eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih stijena; u kristalima se pojavljuje u obliku heksagonske prizme koja završava piramidom, zapravo kombinacijom pozitivnog i negativnoga romboedra. Staklaste je sjajnosti i velike tvrdoće, lomi se nepravilno, a na prijelomu je masna sjaja. Zrnca kremena u kremenom pijesku mogu biti vrlo sitna, a lijepo razvijeni pojedinačni kristali mogu dosegnuti veličinu od pola metra. Kristali u šupljinama stijena nazivaju se gorski kristali, bezbojni i prozirni kristali kremena zovu se prozirac, ljubičasti ametist, smeđasti čađavac, crni morion, žuti citrin, bijeli mliječnjak. Obojeni krupnozrnasti agregati kremena nazivaju se također posebnim imenom: ružičnjaci su ružičaste boje, safirni kremen je modar, a prazem zelen; ako svjetluca u zlatnožutim iskricama, naziva se avanturin. Mačje oko, tigrovo oko, sokolovo oko također su zrnasti kremeni agregati, ispunjeni vlakancima nekih drugih minerala, zbog kojih se prelijevaju u različitim bojama. Sitnokristalasti agregati kremena zovu se kalcedoni; ako imaju slojeve – ahati, a obojene slojeve – oniksi i sardoniksi. Gusti, neprozirni, crveno obojeni agregati zovu se jaspisi, zeleni plazma, a plazma s pjegama crvenima kao krv – heliotrop. Nečisti gusti kremeni agregati rožnata izgleda zovu se rožnjaci. Bijeli su krupnozrnasti agregati: kremen bjelutak i kremen kresivac. – Veći dio navedenih vrsta kremena upotrebljava se kao poludrago kamenje za nakit i različite ukrasne predmete. – Taljenjem kremena dobiva se kremeno (kvarcno) staklo, koje propušta ultraljubičaste zrake, pa služi u izradbi živinih (kvarcnih) svjetiljki i drugog pribora potrebnoga za rad s ultraljubičastim zrakama. Zbog velike otpornosti prema kemijskim agensima i maloga koeficijenta rastezanja upotrebljava se i za izradbu kemijskog posuđa; može izdržati nagle promjene temperature, a da ne popuca. – Kristali se kremena pod utjecajem tlaka polarno električki nabijaju, i obratno, pod utjecajem električnog polja mijenjaju dimenzije ili vibriraju. To se svojstvo naziva piezoelektričnim. Zbog toga se svojstva kremen upotrebljava u radiotehnici i u izradbi mjernih instrumenata. Kremeni materijal upotrebljava se kao talionički dodatak u metalurgiji, a kremeni pijesak za proizvodnju stakla, abraziva i dr. Hrvatska ima dovoljno kremenoga pijeska za potrebe domaće industrije stakla, a nalazišta su u zapadnoj Istri, Moslavini i Slavoniji.
