Kopenhagen (danski København [købənhạu'n]), glavni i najveći grad Danske te velika luka na istočnoj obali otoka Sjællanda i na sjeverozapadnome dijelu otoka Amagera; 602 481 st., Veliki Kopenhagen ima 1 295 686 st. (2017). Razvio se na glavnome pomorskom putu između Baltičkoga i Sjevernoga mora. Sačuvani su mnogobrojni kulturnopovijesni spomenici, osobito iz XVII. i XVIII. st.: renesansni dvorac Rosenborg (danas muzej) i zgrada burze (1623), barokni dvorci Charlottenborg (umjetnička akademija, muzej, knjižnica) i Christiansborg, rokoko palača Amalienborg (kraljevska rezidencija od 1794). Među građevinama iz XIX. st. ističu se klasicistička zgrada sveučilišta i Thorvaldsenov muzej, te u stilu historicizma izgrađena nova gradska vijećnica, gliptoteka i dr., a među suvremenima zgrada nove Kraljevske knjižnice (Crni dijamant ili Den Sorte Diamant, 1999) i Opere (2004). Na mjestu gradskih bedema koji su većim dijelom porušeni polovicom XIX. st. u svrhu širenja grada, izgrađeni su parkovi i jezera. Uz sveučilište (osnovano 1479) ima mnoge druge visoke škole (Tehničko sveučilište, poslovna škola, akademija lijepih umjetnosti i dr.), znanstvenoistraživačke institute, muzeje (nacionalni, Thorvaldsenov, umjetnički, vojni, gradski, Ny Carlsberg Glyptothek i dr.), knjižnice (Det Kongelige Bibliotek – Kraljevska knjižnica, sveučilišna, osnovana 1648., jedna od najbogatijih u Europi), kazališta, opera i dr.; botanički i zoološki vrt. Kopenhagen je glavno gospodarsko središte zemlje s mnogim bankama, burzom (osnovana 1620), razvijenim uslužnim djelatnostima, industrijom i brodarstvom. Nekoć jake metalnu (brodski i dizelski motori, strojevi), elektrotehničku, kemijsku i tekstilnu industriju s konfekcijom po važnosti su zamijenile farmaceutska i informatička industrija te biotehnologija; prehrambena industrija (energetska pića, pivovare i dr.), proizvodnja porculana. Kopenhagen je glavno trgovačko (osobito poslije otvaranja mosta preko Øresunda 2000) i turističko središte Danske; među najposjećenije znamenitosti ubrajaju se zabavni park Tivoli (otvoren 1834; godišnje oko 4,6 milijuna posjetitelja) i brončani kip Mala sirena (Den lille Havfrue), izrađen prema glavnome liku istoimene bajke Hansa Christiana Andersena. Kroz Kopenhagen prolazi više od polovice ukupne danske trgovine; trgovačka luka ima promet od 7,6 milijuna tona (2016). Naftna luka izgrađena je na otoku Prøvestenenu. Trajektne veze s Oslom (Norveška). Nekadašnju trajektnu vezu između Kopenhagena i Malmöa zamijenila je od 2000. preko prolaza Øresunda cestovna i željeznička veza duga oko 16 km (tunel 4 km, umjetni otok Peberholm 4 km i most u dvije razine 7,8 km). Međunarodna zračna luka (Kastrup) nalazi se na otoku Amageru; najprometnija je zračna luka Sjeverne Europe (29,0 milijuna putnika, 2016). – Kopenhagen je u XI. st. bio malo ribarsko naselje, a prvi se put spominje 1043. pod imenom Havn (»luka«). Biskup Absalon od Roskildea izgradio je 1167. svoj burg i utvrdio grad koji se postupno razvio u trgovište Köbmandshavn (»luka trgovaca«) pa je 1254. dobio gradska prava. God. 1416. prestao je biti biskupski posjed i pripao je kralju Eriku VII., odnosno danskoj kruni. Kralj Kristof premjestio je 1443. rezidenciju iz Roskildea u Kopenhagen, koji je postao glavnim gradom Danske i sjedište sveučilišta. Od druge polovice XVI. st. grad se počeo naglo razvijati, osobito za vladavine Kristijana IV., koji je izgradio ratnu luku, i Kristijana V. Pretrpio je dvogodišnju opsadu za rata sa Švedskom (1658–60). Znatnu štetu nanijeli su požari 1728. i 1795. Nedaleko od grada vodila se 2. IV. 1801. bitka između danske i britanske flote (pod zapovjedništvom H. Nelsona), u kojoj je danska flota bila gotovo uništena. Britanska flota teško je bombardirala grad 1807. Razvoj prekomorske trgovine (slobodna luka od 1894) i industrije donio je gospodarski uspon u XVIII. i XIX. st. Polovicom XIX. st. srušeni su bedemi i počela je ubrzana izgradnja grada. U II. svjetskom ratu Kopenhagen je bio pod njemačkom okupacijom od travnja 1940. do svibnja 1945.
